Negativna očekivanja vode u negativne osjećaje

Siguran sam da ste mnogo puta čuli da vam netko drugi ili vi sami sebi kažete: “ Znao sam da ću se ovako osjećati …“,  „Znao sam da ću se ponovo uplašiti …“, „Znao sam da neću uspjeti …“ itd. U osnovi ovakvih i sličnih izjava stoje očekivanja koje osoba ima od datih situacija ili sebe.

Negativna očekivanja navode osobu da zamišlja negativne ishode što kod osobe stvara strah i druge negativne emocije i kada se osoba zaista nađe u datoj situaciji ona je sklona da te osjećaje doživi. Kada doživi negativne osjećaje osoba ima „potvdu“ za svoja početna očekivanja. Kada se taj proces ponovi nekoliko puta osoba postaje uvjerena da će se to događati i ubuduće. Na taj način nastaju uvjerenja koja kreiraju realnost osobe koja ih posjeduje. S toga ne postoji jedna objektivna, svima istovjetna realnost. Svako je tvorac svoje vlastite, subjektivne realnosti. Očekivanja kreiraju uvjerenja, uvjerenja kreiraju realnost a realnost “potvrđuje“ naša očekivanja.

Tipičan primjer negativnih očekivanja imamo kod anksioznosti. Osoba koja je sklona anksioznosti zamišlja negativne ishode, ima negativna očekivanja u vezi određenih situacija i na taj način ona kreira anksioznost. Zatim ona je sklona da pojavu anksioznosti vidi kao “potvrdu“ za opravdanost i točnost svojih početnih negativnih očekivanja. Tako se stvara začarani krug koji nazivamo „samoispunjujuće proročanstvo“.

Kako naučiti osobu da izađe iz tog negativnog začaranog kruga? Tako što ćemo joj savjetovati da negativna očekivanja zamjeni nultim očekivanjem, odnosno da odustane od predviđanja, točnije zamišljanja budućnosti. Kao što znamo svaka anksioznost je plod fantazije, onoga što bi moglo da se dogodi u bližoj ili daljoj budućnosti a ne onoga što se zaista i događa, sada i ovdje. Jedina realnost je ona koja se događa sada, u sadašnjem trenutku, sve ostalo je fantazija, imaginacija, zamišljanje, konstrukcija. Negativna očekivanja su negativne imaginacije koje osobu uvode u negativne osjećaje. Fantazija proizvodi osjećaje isto onoliko vjerno i realistično kao i realnost, primjer toga je gledanje dobrog filma. Odustajanjem od fantazije i zamišljanja budućih ishoda osoba sebe lišava anksioznosti i fokusira se na sadašnji trenutak i akciju, odnosno ponašanje koje je korisno u datoj situaciji i datom momentu.

Dakle, umjesto da kažete sebi: Siguran sam da će … kažite sebi: Ne znam šta će se dogoditi i zato je bolje da ne razmišljam o tome sada … ako se to dogodi razmišljat ću o tome tada … Sa takvom filozofijom lišit ćete sebe gomile nepotrebnog stresa i anksioznosti povodom stvari koje se nisu i najvjerovatnije nikada neće ni dogoditi.

Vladimir Mišić, dipl. psiholog, www.vaspsiholog.com

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

94 − 91 =