Mi smo fizički i duhovno stvoreni da volimo, da budemo voljeni i da pripadamo!
Duboki osjećaj ljubavi i pripadanja neumoljiva je potreba svake žene, muškarca i djeteta. Mi smo biološki, kognitivno, fizički i duhovno programirani da volimo, da budemo voljeni i da pripadamo. Ako te potrebe nisu ispunjene, ne funkcioniramo onako kako bismo mogli. Slamamo se. Raspadamo se. Odumiremo. Patimo. Povrjeđujemo druge. Razbolimo se.
Što čovjek misli to i osjeća, a kako osjeća tako i radi
Prema Wayneu Dyeru, čovjek može upravljati svojim mislima, a budući da osjećaji proizlaze iz misli, može upravljati i svojim osjećajima. Sam određuje što će misliti, sam upravlja svojim misaonim aparatom. Čovjekove misli pripadaju njemu i samo on ih može zadržati, promijeniti, priopćiti ili se u njih udubiti. Bez mišljenja određene
Vjera i neuroza
Neuroza je u biti nedostatak ljubavi i temeljnoga prihvaćanja. Dijete koje u svojemu najranijem djetinjstvu nije bilo s ljubavlju prihvaćeno i čije temeljne potrebe nisu bile dobro zadovoljene, osjećat će u sebi stanovitu prazninu koja vapije da bude ispunjena, osjećat će veliku, zapravo neurotičnu (pretjeranu) glad za ljubavlju i prihvaćanjem.
Za životnu radost trebate se pobrinuti
Mnogi ljudi život doživaljvaju samo kao jednu muku. Obitelj, posao i odnosi sa drugima ih ponekad toliko iscrpljuju da pesimizam postaje jedini stav s kojim idu kroz život. No s druge strane postoje ljudi koji u životu doista uživaju. Ako malo bolje pogledamo njihov se život izvana ne razlikuje od
Što trebate činiti da biste bili jači?
Jačina nije u fizičkoj snazi, jačina je u prihvaćanju i nošenju svih onih izazova i problema s kojima se svaki dan susrećete. Jačina je u shvaćanju da onda kada osjetite težinu svoga križa nećete nakon prvog pada ostati na zemlji, već ćete ustati i ponjeti ga do kraja svoga puta.
Empatijsko komuniciranje – Komuniciranje srcem
Vrijeme u kojem živimo ostavlja pečat na naše međuljudske odnose. Vidimo da je ovo vrijeme kada se sve odvija strahovitom brzinom. Upravo ta brzina uzima svoj danak te se odražava na naše međusobne odnose, i zato živimo u svijetu površnih odnosa, odnosa koji su toliko plitki i kojima je potrebna
Zbog čega se bojimo tuđeg mišljenja?
Većina ljudi je sklona neprestalnoj procjeni drugih ali i samoprocjeni. Da bismo funkcionirali u socijalnom okruženju neophodno je da vladamo objema vrstama procjena. Ipak nije dobro da budemo ekstremni u ovome jer onda postajemo ili previše samokritični ili pretjerano kritiziramo druge. Osobe koje su jako samokritične su ujedno jako osjetljive
14 znakova emocionalne inteligencije
Postoji 14 znakova koji svakome mogu otkriti ima li visoku emotivnu inteligenciju, te na čemu treba raditi kako bi je što bolje razvio. 1. Zanimaju vas ljudi koje ne poznajete Volite li upoznavati nove ljude i prirodno postavljate puno pitanja nakon što vam predstave nekoga? Ako se to odnosi na
Kako da nas kriza ne slomi nego ojača?
Često imamo priliku čuti “da ono što nas ne ubije to nas ojača” ili da je “svaka kriza nova šansa”. To su životne mudrosti čiju istinitost više ne dovodimo u pitanje, ali ono što jeste pitanje je od čega to ovisi da li ćemo na negativne događaje reagirati kao na
Prestanite se previše brinuti: Sumnje i strahovi paraliziraju
Većina briga je bezrazložna, a ako ih odgodite brže će i nestati. Slijedite akcijski plan za manje brige i pronađite potreban mir. Ljudi se neprestano brinu o tome što bi se moglo dogoditi ili zbog pogrešaka koje su učinili. Zabrinutost može odvesti u depresiju i tjeskobu, no dobre vijesti su
