Gospa Fatimska: Posvetimo sebe i svoje obitelji Prečistom srcu Marijinu!

Svatko se od nas vjernika uvijek vraća svojim izvorima. Želimo se susreti sa svetim. Želimo prebivati tamo gdje se osjećamo sigurno i voljeno. Zaštićeno i prihvaćeno. I upravo u današnjoj svetkovini se to i očituje.

Božji zahvati u povijesti čovječanstva uvijek se događaju u vremenima kada se odgurnemo od svetoga. Kad se sveto ostavi tada nastaje razvalina koju samo čovjek može kreirati. Današnji čovjek više negoli ikada traga za izvanrednim događanjima. Želi biti dionik i sudionik nadnaravnih Božjih intervencija. Sve se više čezne za osobnim interventima kako bi se na nas pogledalo. I ma koliko god se to želilo i bilo prisutno u takvim događajima toliko to u današnjem čovjeku ne donosi plodove Duha. Na one najočitije čudesne znake ostajemo ravnodušni a sve više čeznemo za specijalnim filmskim efektima koji pobuđuju našu maštu. Zahvati koje Bog obilato svakodnevno čini ostaju nezamijećeni i neprihvaćeni. Očito su naše vlastite želje u neskladu i raskoraku sa Božjim uputama. Jer Bog odabire svakoga od nas vjernika da budemo dionici njegove slave. A to se može samo u jednom. Vršiti Božju volju. Ako toga nema onda svaki intervent, svako viđenje, svaka poruka ostaju osamljene i zatomljene. Svetkovina Gospe Fatimske želi nam upravo to i pokazati.

U nedjelju 13. svibnja 1917. započela je povijest jednog velikog djela Božjega na koje je čovječanstvo ostalo gluho i nijemo. U tom malom zabačenom slikovitom gradići u Portugalu započelo se odvijati veliko djelo koje je snažno upozoravalo čovječanstvo. Pojavak nebeske majke događao se kao veliki vapaj da se čovječanstvo i Crkva prepuste Bogu i njegovom vodstvu. Nažalost bilo je lakše  slušati vlastite savijete i provoditi djela prizemnosti nego li poslušati ono što je nebesko. Jer nebesko se tako teško privlači kroz filtere ljudske podvojenosti i filozofije mijenja. Bog nikada ne može ostati nijem na potrebe čovječanstva. On uvijek šalje u potrebita vremena ono što je potrebno čovjeku i čovječanstvu. Kroz cijelu povijest spasenja Bog šalje svoje proroke da usmjeruju njegov odabrani narod. Da ih opominju i ukazuju na zlo u koje su zapali. Nažalost ni ovaj naš otkupljeni naraštaj nije se promijenio i on je potreban i opomena i usmjerenja. Vjernici današnjeg vremena uljuljali su se u svoju samodostatnost. Okrenuli su leđa onom koji je životvorac. Prigrlili olako sve što nije dobro i žive kao pogani. Zato je i nama itekako potreban intervent obraćenja u kojem nam šalje onu koju ćemo rado prihvatiti i prepoznati. Nitko od nas ne može negirati da živi u cijelosti ono što nam je ostavljeno kao djelo spasenja. Možemo obilaziti svetišta i posjećivati toliko seminara ali ako se nije dogodila promjena u nama i našim životima od toga nema ništa. Svaki seminar, svaka duhovna obnova u nama budi novost vjere koja se onda svakodnevno živi u onom okružju u kojem smo postavljeni. Ako toga nema uzalud svi savjeti i svako dobro usmjerenje.

Današnje vrijeme potrebito je više negoli ikoje drugo da se se mi vjernici vratimo svom Bogu i da mu iznova povjerujemo. Kako to činiti? Onim što smo zaboravili a na što nas je nebeska Majka pozvala. U svim ukazanjima Gospa je zahtijevala pokoru te da se molitvom, osobito krunice, izmoli mir u svijetu. Nekada se u ne baš davna vremena krunica molila u svim vjerničkim kućama kako izvor utjehe i životne potrebe. Danas je neko novo evanđelje zahvatilo čovječanstvo a umjesto molitve našim kućama odzvanja buka psovke, proklinjanja, nezadovoljstva i malodušje. Podignuli smo na svojim ognjištima oltare. Oni zauzimaju centralni dio našega obitavališta. Pred tim tehnološkim bogovima klečimo i gubimo vrijeme u prazno i štujemo neke nove bogove kojima služimo. Iz dana u dan trujemo svoje umove svim i svačim a ono što nam je hrana za dušu ostavili smo za neka kao bolja vremena kad budemo imali više vremena. Bez molitve nema života. Bez pokore nema obraćenja. Bez posta nema blagoslova. Zato je danas poruke Fatime besprijekorna i potrebna svakom od nas. Gotovo u svim ukazanjima govorila je o potrebi pokore, molitve, pobožnosti prema svom Prečistom Srcu i potrebi obraćenja cijelog svijeta. Samo molitvom se može izmoliti svaka životna potreba. Naravno Bog nije nekakav automat koji bi trebao odgovarati na naše želje. Molitva je životni projekt koji je trajan proces vršenja Božje volje. Zato poslušajmo danas riječi naše nebeske majke i u svoj život vratimo molitvu. “Molite krunicu svaki dan kako biste izmolili mir svijetu i svršetak rata.” Nema ni jednog vjernika, ni jedne obitelji koja danas nije izranjena. Toliko smo pod pritiskom u kojem se provodi represija i uvlači nas u svjetove tame i beznađa. Kronično bolujemo od nemira i nikako da se susretnemo sa sobom jer nam je sve postalo važnije u toj utrci koja nema cilja. Vremena o kojima je Marija progovorila u Fatimi traju i danas. Toliko je tog teškog što vjernici prolaze no na nama je samo jedno prepustiti se vodstvu Božjoj volji.

Danas se otvorimo Božjoj ljubavi i skupa s Marijom približavajmo se našem Stvoritelju. Posvetimo danas sebe, svoje supružnike, svoju djecu, svoju obitelj Prečistom srcu Marijinu. Ne bojmo se uzeti krunicu u svoje ruke i ustrajno moliti iz dana u dan. Samo ustrajnom molitvom osigurava se okružje Božje prisutnosti. Sve svoje potrebe danas u postavimo u Marijino srce. Ona je doista ona koja je kao uzvišeni lik vjernika nama povjerila svoje srce da u njemu izgrađujemo vjeru u svoga Boga. Svojim nam je životom dala primjer da se samo polaganjem potpuno u ruke Božje može ostvariti velika djela Božja. Otvarajmo se Božjoj ljubavi i milosti. Radimo intezivno na sebi jer toliki se duhovni ratovi odigravaju oko nas. A oni se mogu izvojevati samo molitvom, pokorom i postom. Nikada ne zaboravimo da nas Bog doista ljubi ljubavlju neizmjernom. Ostavimo se obožavanja današnjih idola koji su nam ostavili prazninu u životu i napravili razvaline od naših obitelji. Vratimo molitvu u naše domove. Ustajmo i posvećujmo se iz dana u dan Prečistom srcu Marijinom kako bi našli olakšanje i snagu za svakodnevne izazove koji će se stavljati na naše životne pute i gledajmo divna djela koja će Bog činiti u našim životima. Molite i ustajni u molitvi budite. Neka nas Marija naša nebeska majka, bogorodica zakrili svojom ljubavlju i trajno zagovara pred nebeskim Ocem.

Molitva 

Presveta Djevice Marijo, Majko i kraljice moja, Tvojemu bezgrješnom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela. Raspolaži sa mnom i sa svim što mi pripada sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetog Trojstva, za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta. Bezgrješna moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno moga krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svome Otkupitelju. Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga. Neka se u meni, i po meni, uvijek i u svemu vrši volja Božja. Amen.

don Damir Bistrić

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

+ 26 = 30