Ja sam Put, Istina i Život

Put

Put (lat. via), u etičkim razvijenim religijama je simbol religioznoga i mističnoga iskustva i moralnog usavršavanja. U Bibliji put poprima etičko i religiozno značenje. U SZ je ljudski život prikazan kao put ( Ps. 37,5 ) kojim Bog vodi čovjeka sa kojega čovjek može skrenuti ( Mal. 2,9 ) Psalam 37,5 glasi: „Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj i on će te voditi.“ A Malahijin tekst glasi: „ Zato učinih da vas preziru i ponizuju svi narodi jer se putova mojih niste držali , nego ste bili pristrani primjenjujuć Zakon.“ Proroci pozivaju narod da se vrati s puta grijeha i smrti na pravi put.

U NZ Ivan Krstitelj pripravlja put Isusu ( Mk. 1,3 ) . „Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze.“ Isus za sebe govori da je „ Put, Istina i Život. Ivan 14,6. Tekst glasi: „Ja sam Put, Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.“ On je svojim utjelovljenjem otvorio novi put kojim čovjek može doći k Bogu ( Heb. 10,20 ). „Put nov i živ što nam ga On otvori kroz zavjese, to jest svoje tijelo.“ U ranoj Crkvi ( Didahe ), nauk apostolski kršćanski put označuje kao o učenje o dva puta: putu životu i put smrti. U kršćanskoj teologiji govori se na taj način o pozitivnom putu ( via positiva ), i negativni put ( via negativa ). A sveti Toma Akvinski je govorio o pet putova koji vode k Bogu. U kršćanskoj mistici postoje putovi: prosvjetljenja i sjedinjenja. Osim ovih putova u mistici postoji put čišćenja ( via purgativa), kao priprema za meditaciju.

Postoji i neokatekumenski put.

To je put duhovnog pokreta unutar sveopće Crkve.

Istina

Istina je temeljno načelo neke religije ili morala. U skolastičkoj filozofiji razlikuju se tri istine: ontološka ( teološka ), razumska ( filozofska ), govorna ( moralna ). Ontološka istina se odnosi na teološku spoznaju Boga. Religijska istina se zasniva na religioznom iskustvu. Na spoznajnom i voljnom planu, prožetom emocijama. U SZ istina je u vjernosti Božjem savezu s Jahvom, u Božjem Zakonu, i Božjoj riječi. U NZ cjelokupna istina se nalazi u osobi Isusa Krista. Uključuje svu božansku zbilju koja se očitovala u Isusu.

Život

Latinski život (vita) označava život u biološkom životu. Pa tako postoji društveni život, moralni život, duhovni život, zagrobni život, vječni život, božanski život. Život se može smatrati stvaralačkim činom Boga. Počelo života je shvaćeno preko duše. Čovjek postaje kompletan kao osoba kod stvaranja, kada mu je Bog udahnuo dušu. Kršćanstvo govori o činjenici života, nasljedovanju Isusa Krista. Pod tim vidom možemo govoriti o živim, praktičnim zajednicama, duhovnim pokretima unutar sveopće Crkve.

Mi i Put, Istina i Život

Naš kršćanski put je sadržan u činjenici prepuštanja volji Božjoj s nama. Dužnost nam je moliti da se ispunja volja Božja, a ne naša volja. Bog nam je darovao svoje talente, svakome od nas ponaosob. Ti talenti, te sposobnosti nisu dane, darovane samo za nas. One uvijek moraju biti u službi zajednice: obitelji, župe, društvenog života i Crkve u Hrvata. Sasvim je normalno da vjernik živeći život na Putu mora često ispravljati svoje stavove, svoja razmišljanja. Kao bića smo sasvim slobodni što ćemo odabrati: pozitivan put ( via positiva ), ili negativan put ( via negativa ). Isusa koji je cjelovita Istina upoznajemo tijekom života na teološko – moralni način. U tome nam svakako pomažu propovjednici i ispovjednici.

Svakim slavljem svete Mise stavljamo se u položaj prihvaćanja puta čišćenja ( via purgativa ). Na svakom početku svete Mise, u pokajničkom činu pročišćavamo kajanjem svoju dušu. Služba riječi: tri biblijska čitanja i psalam su u liturgiji u službi razumsko duhovnog prosvjetljenja. Riječ Božja, navještaj se mora kod pojedinca doživjeti. Kako  je znao govoriti pokojni bibličar fra Bonaventura Duda, potrebne su četiri stvarnosti, četiri stanja pojedinca i zajednice: „osluh“, „posluh“, „sebedarje“ i „uzdarje“. Znači da na misi ne smijemo biti pasivni promatrači koji ne dopuštaju da u nas uđe i da nas oblikuje riječ Božja. Ta pak riječ Božja nakon čina čišćenja ima čin prosvjetljenja našeg uma, srca i savjesti. A na kraju krajeva, sveta Misa daje mogućnost za „ put sjedinjenja“. A to sjedinjenje je duhovne naravi. S Bogom se sjedinjujemo u molitvi i svetoj Pričesti. U tom smislu neka nam Isus tijekom života bude Put, Istina i Život.

vlč. Vladimir Trkmić

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

87 − 82 =