Najveći Marijin kip na svijetu – Majka Azije: Ponos na 500. obljetnicu kršćanstva na Filipinima

Za proslavu 500. godišnjice dolaska kršćanstva na Filipine, spomenik-skulptura-marijansko svetište ‘Majka cijele Azije’, također nazvano i ‘Kula mira’, već je u završnoj fazi gradnje, piše Aleteia.

Svečano otvorenje najvećeg kipa na svijetu posvećenog Gospi unatoč pandemiji korona virusa i dalje je zakazano za 2021. godinu. Djelo filipinskog kipara Eduarda De Los Santosa Castrilla nalazi se na Marijinoj gori, hodočasničkom mjestu u filipinskom gradu Batangasu. Visoka 98,15 metara, ‘Majka cijele Azije’ bit će najviši kip Djevice Marije na svijetu, nadmašujući venecuelski spomenik ‘Gospe od Mira’, sagrađen 1983. godine, visok 46,72 metra. Također će biti viši od ‘Krista Otkupitelja’ u Rio de Janeiru i ‘Kipa slobode’ u New Yorku. Novi Marijin kip na Filipinima posvećen je jedinstvu i miru svih naroda Azije, posebice na južnom dijelu kontinenta. Ovo hodočasničko mjesto također ima svetište posvećeno sv. Ivanu Pavlu II., dvanaest marijanskih kapelica na trećem katu, restoran, konferencijske i audiovizualne projekcijske sobe, trgovine i vidikovac na 17. katu.

Katoličanstvo na Filipinima

Katolička Crkva na Filipinima dio je univerzalne Katoličke Crkve.

Na Filipinima ima 75,5 milijuna katolika (2011.), što katoličanstvo čini dominantnom religijom. Filipini su 4. država na svijetu s najviše katolika, nakon Brazila, Meksika i SAD-a. Filipini su jedna od samo dvije azijske države, koje su pretežno katoličke. Druga takva država je Istočni Timor, ali je puno manji. U 16. i 17. stoljeću, Španjolska je imala tri glavna cilja. Jedan je bio kolonizirati Filipine i sudjelovati u trgovini začina, kojom je dominirao Portugal. Drugo, Španjolska je htjela koristiti geografski položaj Filipina u trgovini s Kinom i Japanom, te treće širiti katoličanstvo. Nekoliko čimbenika otežavalo je Španjolcima širenje kršćanstva diljem arhipelaga. Neadekvatan broj misionara na otocima, teško se dolazio do svih ljudi. Tome je pridonio i težak put do Filipina. Neki svećenici razboljeli su se ili godinama čekali priliku za putovanje. Za neke misionare je klima bila nepodnošljiva. Neki su misionari radije odlazili u Japan ili Kinu. U novije vrijeme , za vrijeme diktatora Ferdinanda Marcosa na Filipinima je postojao sukob između države i Crkve. Katolička crkva se otvoreno protivila određenim zakonima koje je donio Marcos, i stala je na stranu pobunjenika koji su svrgnuli Marcosa, nakon čega je izbjegao iz zemlje. Crkva i država danas održavaju općenito srdačne odnose usprkos različitih mišljenjima o specifičnim pitanjima. Uz jamstvo vjerske slobode na Filipinima katolički svećenici ostaju u političkoj pozadini, ali imaju moralni utjecaj osobito tijekom izbora. Politički kandidati još uvijek traže potporu Crkve, iako to ne jamči pobjedu na izborima. Filipine su posjetili pape: Grgur XIII., Pavao VI. i sveti papa Ivan Pavao II..

Posjet pape Franje Filipinima 2015. godine

Papa Franjo je okupio na nedjeljnoj misi u Rizal Parku u Manili unatoč jakoj kiši šest milijuna ljudi, te zatražio od Filipinaca da budu misionari svoje vjere u Aziji. Papin posjet ovoj azijskoj utvrdi katoličanstva označila je jaka kiša, no unatoč lošem vremenu Papa Franjo okupio je na euharistiji milijun vjernika više nego papa Ivan Pavao II. 1995. godine.

Naglasci papinog posjeta

Tropska oluja s jakom kišom nije spriječila filipinske katolike u dolasku na Papinu misu, najvažniju u toj zemlji od 1995. i mise Ivana Pavla II. Među stanovništvom Filipina je 80 posto katolika, ali u ukupnoj azijskoj populaciji ima ih samo 3,2 posto. Stoga je Papa Filipincima poručio da je posebna misija biti ‘misionar vjere u Aziji’, zatraživši od njih da se međusobno štite od napada na njihovu vjeru. ‘To je dar od Boga, to je blagoslov. Ali to je i poziv’, kazao je. Četvrti dan posjeta Filipinima, utvrdi katoličanstva u Aziji, vjernici su već rano pohrlili u Manilu kako bi sudjelovali na misi. Vjernici, svećenici, časne sestre i oko 40.000 policajaca zaogrnuli su se plastičnim kabanicama kako bi poslušali argentinskog Papu. A on je ponovno govorio o temama koje je već spomenuo tijekom četverodnevna posjeta: o socijalnoj nejednakosti i korupciji, o obrani tradicionalne obitelji. Papa je zatražio od Filipinaca da se klone ‘struktura koje perpetuiraju siromaštvo, neznanje i korupciju’. Po dolasku na misu, Papa je dobio veliki pljesak mase vjernika koja u njemu nalazi odgovor na svoje probleme.

Katolička crkva na Filipinima neće slaviti kolonijalizam, nego 500. obljetnicu kršćanstva

Crkva na Filipinima 2021. godine neće slaviti kolonijalizam, već 500 godina kršćanske vjere koju je domorodačko stanovništvo na ovim otocima dobilo kao dar. Čak i preko ljudi koji nisu imali najčišće motive, poručio je prošle godine potpredsjednik Filipinske biskupske konferencije biskup Pablo Virgilio David. Bio  je to odgovor  na negativne komentare filipinskoga predsjednika Rodriga Dutertea u vezi s proslavom te značajne obljetnice. Ista kršćanska vjera koju su konkvistadori pokušali iskoristiti za ostvarivanje svojih ciljeva također je nadahnula naše revolucionare da sanjaju o slobodi i demokraciji, poručio je biskup Davìd u izjavi za agenciju AsiaNews. Kršćanstvo je na Filipine prvi put došlo kada je portugalski moreplovac Ferdinand Magellan 1521. godine otkrio tu otočnu skupinu u Tihom oceanu. A evangelizacija arhipelaga tekla je istodobno sa španjolskom kolonizacijom koja je započela 1565. i završila 1898. godine, nakon dvije godine borbe za neovisnost. Biskup David istaknuo je, među ostalim, činjenicu da je filipinski narod i nakon završetka kolonijalne vlasti nastavio prihvaćati kršćansku vjeru. Što znači da kršćanstvo nisu izjednačili s kolonijalizmom. U određenom se trenutku vjera koju su Filipinci prigrlili uspjela ukorijeniti na plodnom tlu njihove urođene duhovnosti, poručio je biskup. Filipinska biskupska konferencija je 2013. godine  pokrenula put duhovne priprave Katoličke crkve na Filipinima za proslavu 500. obljetnice kršćanstva pod geslom „Devet godina za evangelizaciju“. Svake godine je pažnja  bila posvećena određenoj temi. Tako da su 2013. i 2014. godine razmišljali o cjelovitom vjerskom odgoju, kao i o laicima u ulozi  misionara evangelizacije. 2015. godina bila je posvećena siromašnima, dok se 2016. godine razmatralo o vezi euharistije i obitelji. Što se podudaralo i s Međunarodnim euharistijskim kongresom održanim u Cebuu u siječnju iste godine. Godina župe bila je 2017., dok je 2018. bila godina svećenika. Mladi su bili protagonisti 2019. godine, a ove godine filipinski biskupi razmišljaju o ekumenizmu i međureligijskom dijalogu. I to s ciljem promicanja vrijednosti mira i sklada, posebno važnih u područjima različitih svjetskih sukobā. Konačno, 2021. godina bit će posvećena misijama „ad gentes“, kako bi se svaki vjernik na Filipinima osjetio potaknutim da postane misionar, prenio je prošle godine Vatican News.

Najpoznatiji filipinski kardinal Luis Antonio Tagle

Životopis

Završio je studij filozofije i teologije u Manili. Zaređen je za svećenika 27. veljače 1982. godine. Doktorirao je teologiju na katoličkom sveučilištu u Washingtonu u SAD-u 1991. godine. Izabran je za člana međunarodne teološke komisije u Vatikanu 1997. godine. Bio je aktivni sudionik Biskupske sinode Azije u Vatikanu 1998. godine. Bio je suradnik Kongregacije za kler 2001. godine. Imenovan je biskupom 12. prosinca 2001. godine. Sudjelovao je na Biskupskoj sinodi u Vatikanu 2005. godine. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je kardinalom na papinskom konzistoriju 24. studenoga 2012. godine u bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Dana 13. listopada 2011. godine postao je nadbiskupom Manile. Tagle je imao snažan vjerski i politički utjecaj s procijenjenih 2,8 milijuna katolika u svojoj nadbiskupiji. Bio je uključen  u mnoga društvena zbivanja na Filipinima, s naglaskom na pomaganje siromašnima i potrebitima. Protivi se ateizmu, pobačaju, kontracepciji i zakonima protiv kulture života. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je kardinalom svećenikom crkve San Felice da Cantalice a Centocelle, na papinskom konzistoriju 24. studenoga 2012. godine u bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Sudjelovao je na papinskoj konklavi 2013. godine na kojoj je za novog papu izabran Jorge Mario Bergoglio. Za geslo ima „Gospodin je“ (lat. Dominus est).

Prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda

Papa Franjo imenovao je Taglea prefektom Kongregacije za evangelizaciju naroda 8. prosinca 2019. Tagle je drugi Azijat na čelu te kongregacije, slijedeći kardinala Ivana Diasa , koji je bio prefekt od 2006. do 2011. On je drugi Filipinac kardinal Rimske kurije nakon Josea Tomasa Sancheza , koji je bio na čelu Kongregacije za svećenstvo od 1991. do 1996. Papa Franjo promaknuo ga je u čast kardinala-biskupa 2020. godine. On je prvi Filipinac koji je uključen u najviši rang Kardinalnog kolegija. 10. rujna 2020., Tagle je bio pozitivan na COVID-19 po dolasku u Manilu. Bio je prvi šef vatikanskog dikasterija , kao i peti filipinski biskup, s pozitivnim testom na COVID-19. U Rimu je 7. rujna testiran i bio negativan na korona virus. Bio je asimptomatski i bio je u izolaciji. 23. rujna 2020. objavljeno je da se kardinal Tagle oporavio od COVID-19.

Molitva BDM za čitavo čovječanstvo

Pogledaj, o Marijo, na čitavo čovječanstvo,

na ovaj moderni svijet u kojemu nam je,

prema Božjem nacrtu, živjeti i raditi.

To je svijet koji okreće leđa Kristovu svjetlu,

a onda se boji i strahuje pred strašnim sjenama

koje takvim postupkom stvara pred sobom.

Tvoj slatki i preblagi glas, o najljepša među

djevicama, o najdostojnija među majkama,

o blagoslovljena među ženama, neka ga pozove

da upravi pogled prema životu koji je svjetlo

ljudima, prema tebi koja kao svjetiljka pokazuješ

na Krista, jedino i najveće svjetlo.

Isprosi da svijet pravo upozna zašto živi.

Isprosi svijetu radost da živi kao stvorenje Božje i

prema tome želju i sposobnost da se u molitvi

povjeri svom Stvoritelju, čiju tajanstvenu i

blaženu sliku nosi u sebi.

Isprosi svijetu sposobnost da cijeni svaku stvar

kao dar Božji i onda snagu da radi dobro i da se

mudro i razborito služi takvim darovima.

Isprosi svijetu mir.

Učini da se ljudi, koji su još toliko podijeljeni,

međusobno osjećaju kao braća.

Vodi nas k jednom mnogo uređenijem i složnijem društvu.

Patnicima udijeli snagu…

Mrtvima isprosi pokoj vječni. Pokaži se Majkom!

To je naša molitva, o blaga, o mila, o slatka Djevo Marijo. Amen

Papa Pavao VI. ( Giovanni Battista Montini, 1897. – 1978.  )

vlč. Vladimir Trkmić

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

− 1 = 9