Odgoj djece bez ikakvih granica i autoriteta

Neki dan sam bio u Zagrebačkoj banci. Naišao sam na veliki broj klijenata koji su strpljivo čekali red sa listićima redomata. Bilo ih je sigurno dvadesetak. Sjeo sam na slobodnu stolicu i promatrao zamišljene i pomalo nervozne klijente.

Dodatnu nervozu je stvarao dječarac koji je u poslovnicu banke došao sa mamom i sestrom. Na početku sam mislio smirit će sa mali kada se navikne na prostor i kada vidi ozbiljne ljude oko sebe. Prevario sam se. Mali je postajao sve nervozniji. Ni, mama, a niti sestra ga nisu mogla smiriti. Trčao je brzo po poslovnici kao da je na igralištu. I ne samo po čekaonici, ulazio je i u prostor među djelatnike banke, bankare. Neviđeno. Kada ga to nije zadovoljilo, odlazio je do redomata, izvlačio listiće. Pitao sam se, ako je takav sada, kakav će biti kada odraste. Srećom taj cirkus je brzo završio nakon obavljenog njihovog posla u poslovnici. Taj dječarac nije imao mira, nije se nikako smirio, za njega nisu postojale nikakve granice. Ponašao se kao da je gazda toga prostora. Odgoj bez granice! To je najveća ludost koja se događa roditeljima sa njihovom djecom. Roditelji u odgoju trebaju djetetu postaviti granice. Kada ne postoje granice, djeca čine sve da provjere dokle mogu ići. U tom provjeravanju dokle mogu ići, kao prava „mularija“ postaju drski, nepodnošljivi, neugodni. Zar nije drskost izvlačiti listiće iz redomata i ne vidjeti mirne ljude kako mirno čekaju da dođu na red kao klijenti banke.

Kažu da se u odgoju djece ne smije biti autoritaran, jer to ostavlja posljedice na psihu djeteta. Nažalost „pogazili“ smo sve autoritete u društvu: učitelje, liječnike, svećenike, biskupe, profesore, policajce. Sve njih smo bacili pod noge, i mi smo slobobna demokratska bića. Teško je pronaći sredinu između čvrstine odgojitelja i druge krajnosti autoritarnosti. Ali čvrstina odgajatelja sa nekim granicama u odnosu i ponašanju prema djeci mora postojati. Želje i potrebe djece treba uvažavati i poštivati. Sa time se slažem. Ali se ne slažem sa činjenicom da se baš svaka djetetova želja treba ispuniti. Roditelji su često popustljivi i prepuštaju i dopuštaju djetetu svaki hir. Pa čak da izvlače iz redomata listiće koliko ih volja, bez objašnjenja da se to ne smije raditi. Takva djeca kada odrastu postati će nesposobna nadvladati životne frustracije, jer je sve uvijek bilo onako kako su oni htjeli. Znači da je takav odgoj neodgovoran i nezreo. Ako se dijete trenutno treba nečega odreći jer roditelji mu to trenutno ne mogu učiniti, onda je to vježbanje djeteta u strpljivosti. Strpljen spašen. Krepost strpljivosti je u naše vrijeme nužna u odgoju kao suho zlato. Živjeti bez te vrline je vrlo teško. Ona je potrebna u svim sferama čovjekova života u 21. stoljeću. Ne postavlja odgajanik granice što se smije, a što ne smije, nego odgojitelj. Stariji ljudi znaju reči: Došlo je vrijeme, kada stariji trebaju slušati mlađe.“ Živi promašaj! Promašaj koji je u nebo vapijući grijeh. Taj odgojni obrat, zapravo popustljivost od postavljanja granica je nedopustiv. Srušiti autoritete i dati slobodu djeci bez granica je put u narodnu propast.

Na primjeru jednog drugog događaja kojemu nisam bio sudionik također se vidi nepoštivanje djece na mjestu mira i tišine, groblje. Pripovijedala mi je gospođa kako je bila na grobu svog pokojnog muža. Donjela je svježe cvijeće na grob, zapalila lampaš i molila. Odjednom primjeti trojicu dječaka kako se utrkuju po groblju vozeći bicikle. Rekla im je: „Dečki, ovo je sveto mjesto, nemojte se tu vozikati.“ A oni joj odgovoriše: „ Šuti stara babo, premlatit ćemo te.“  Za te dečke ni groblje nije sveto mjesto, mjesto tišine i moltve. Pa zašto se onda čudimo raznim našim hordama navijača koji uništavaju javna materijalna dobra. Da sam strastveni fan nekog kluba, nemam pravo razbijati tuđu imovinu, ugrožavati živote navijača drugih klubova presretanjima i kamenovanjima.

U svim odgojnim sustavima, u svim kulturama i religijama uvijek su postojale granice za solidnu stegu. Ne piše uzalud u Svetom Pismu da Bog sluge svoje, to jest nas stegom odgaja. Djeca svojim odrastanjem i odgojem trebaju sve više upoznavati granice i ograničenja, granice kulturnog od nekulturnog, dopušteno od nedopuštenog na javnim mjestima. Da bi se ti pomaci na bolje događali dobro je poznavati djetetov karakter, njegovu osobnost i obitelj iz koje potječe. Nije grijeh upozoravati, vikati, dijeliti kazne za nepoštivanje osnovnih normi ponašanja. Zar da svi šutimo na nekulturno ponašanje na groblju? Zar da zatvaramo oči kao da ne vidimo, a vidimo. Čemu strah od maloljetničkih prijetnji? Uče li djeca u školi osnove dobrog ponašanja na javnim mjestima? Služe li pedagozi u školama samo za „hitne intervencije“ kada je neko dijete prešlo sve granice lijepog ponašanja? Jesu li pedagozi u školama „ vatrogasci“ koji gase i stišavaju vatru neodgojenosti, ili usmjeravatelji svih đaka prema onome što je za jedan narod sveto i pozitivna tradicija. Čvrstina odgajatelja sa jasnim granicama je nužnost hrvatske zbilje. A što je to odgoj i kakav on treba biti, najbolju sintezu u vezi procesa odgajanja donosi nam „ Enciklopedijski teološki rječnik“ str. 768. „ Odgoj je sveukupnost postupaka i ponašanja usmjerenih ka promicanju razvitka ljudske osobe, a odnosi se na mnogostruke dimenzije čovjekova života ( moralnoga, fizičkoga, društvenoga, intelektualnoga, religioznoga ). Cilj odgoja je sve više i potpunije razvijati svijest o sebi i ostvarivati gospodstvo nad samim sobom kao i sposobnost komuniciranja i surađivanja s drugim osobama. Alternativni pojam za odgoj, „ edukacija“ ( od lat. educatio), dolazi od riječi ( „hraniti se“) i ex-ducere ( „izvoditi“, „ izvlačiti“). Time se želi reći da odgoj uvijek ima dva neizostavna vida: s jedne strane „hraniti“, „podizati“, „poticati na rast“, „čuvati“, „zbrinuti“, a s druge strane, uključuje nužnost poticanja na trajno sazrijevanje i ostvarenje mnogostrukih mogućnosti kojima je svako ljudsko biće obdareno. U svim odgojnim postupcima je element komunikacija……

1. MORALNI ODGOJ: „ Pitanje moralnog odgoja tijesno je povezano s pitanjem savjesti i njezina oblikovanja. Čak možemo reći da se izrazi ( „moralni odgoj“ ) i („oblikovanje savjesti“ ) poistovjećuju….. Savjest (ili moralni subjekt) mora prvenstveno oblikovati svoj um da traži i nalazi volju Božju ili objektivni moralni poredak te da zna donositi ispravne moralne sudove.

2. SPOLNI ODGOJ: „Pod spolnim odgojem podrazumijevamo pedagoško posredovanje na području spolnosti. To nije puka pouka o spolnosti, shvaćena kao opis biofizioloških funkcija spolnosti i njezina obavljanja. Spolni odgoj uvodi u svijet vrijednosti i obveza; on poduci dodatno daje dušu te pokreće mladoga čovjeka da i svoju spolnost smjesti u intimu svoga bića, potičući ga da osobne nagone podredi svome životnome planu….. Prvenstvenu odgojnu ulogu u spolnom odgoju ima obitelj, u kojoj djeca otkrivaju svoj vlastiti spolni identitet….

3. ODGOJ U BIBLIJSKO – KRŠĆANSKOM DUHU: Biblija spominje direktno riječ odgoj samo nekoliko puta. U Starom zavjetu, u knjizi Ponovljenog zakona, u knjizi Suci, i kod proroka Amosa. A Novi zavjet sadrži vrlo lijepe misli u poslanici svetoga Pavla apostola Hebrejima. „ Priznaj onda u svome srcu da te Jahve, Bog tvoj, odgaja i popravlja, kao što čovjek odgaja sina svoga, hodeći putovima njegovim i bojeći se njega! Pnz. 8,5 A sveti Pavao u poslanici Hebrejima piše o stezi i odgoju na vrlo konkretan način. Ta njegova poruka u poslanici Hebrejima je zapravo govor o temeljima čovjekove snage i rastu prema osobnoj zrelosti: „ Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja, šiba sina koga voli. Poradi vašega odgajanja trpite. Bog s vama postupa kao sa sinovima: a ima li koji sin kojega otac stegom ne odgaja? Pa ako niste pod stegom, na kojoj su svi imali udjela, onda ste kopilad, a ne djeca. Zatim tjelesne smo oce imali odgojiteljima i poštovali ih. Pa nećemo li se kudikamo više podlagati Ocu duhova te živjeti.“ Heb. 12, 6 – 9. Nakon svega, izgleda ipak da je šiba u raju izrasla. No, ne treba ju koristiti ako postoji društvena moć općeprihvaćene stege u najosnovnijim manirima ponašanja djece i mladih.

Vlč. Vladimir Trkmić

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

73 + = 79