Iako je rat promijenio dosta toga, unoseći razdor i veliko nepovjerenje među ljudima različitih nacionalnosti, još ima lijepih i izvanrednih primjera iz kojih zrači ljudskost i čovječnost i koji daju nadu da će u čovjeku prevladati plemenita i humana strana nad onom divljom i tamnom, koja, nažalost, u nekom trenutku iz njega iziđe i otme se kontroli, piše Izdanje Večernjeg lista za BiH.
Primjer dobra u ljudima različitih narodnosti i vjera, međusobne odnose, toleranciju, uvažavanje i poštovanje zabilježili su Večernjakovi novinari u Donjoj Rami, na području katoličke župe Gračac.
Gotovo cijela ta župa je na području općine Prozor-Rama, međutim njoj u crkvenom ustroju pripada i selo Slatina (Gornja i Donja) koje se administrativno nalazi na području općine Jablanica, a od Gračaca je udaljeno šest kilometara. Slatina je miješano hrvatsko-bošnjačko selo s većinskim bošnjačkim stanovništvom. U ratu je teško stradalo, tu je bila crta razgraničenja između HVO-a i Armije BiH u sukobu Hrvata i Bošnjaka. Stanovnici, i Hrvati i Bošnjaci, su izbjegli, a nakon rata jednim dijelom su se vratili.
– Prije rata bilo je oko 70 hrvatskih obitelji, vratila se otprilike trećina. Ljudi koji se nisu vratili žive većinom u Mostaru i Hercegovini. Oni koji su izbjegli u Hercegovinu, nisu se vratili, a mi koji smo izbjegli u Prozor jesmo. Odnosi između katolika i muslimana su veoma dobri, svi smo povratnici, surađujemo i pomažemo jedni drugima. U obnovi je pomogla vlast Federacije BiH, a nešto i Republika Hrvatska, međutim, nisu još sve kuće obnovljene. Ima nas šest-sedam mlađih hrvatskih obitelji, netko radi u hidrocentrali, netko u Hrvatskoj, a u selu ima i privatna kamenoklesarska tvrtka Brekalo s 15 zaposlenih, od kojih je šest naših mještana. Po zanimanju sam kamenoklesar, radim samostalno uglavnom na području općine Prozor-Rama, nešto malo i u Mostaru. Povremeno uzmem pomoćnog radnika, od svoga rada mogu uzdržavati svoju obitelj. U crkvu na Gračacu se ide na misu, oni koji imaju auto nemaju teškoća s prijevozom, ima starijih ljudi koje netko mora dovesti – govori o trenutačnim prilikama u svome selu Slatini Pero Perković (42).
Upravo ta pojedinost o “starijim ljudima koje netko mora dovesti u crkvu” je na najljepši način povezala ljude različitih vjera i nacija – muslimane i katolike, Bošnjake i Hrvate.
O čemu se radi objasnio je poznati gračački župnik fra Mato Topić, koji je rođen u toj župi, u selu Trišćani.
– U Slatini ima četiri-pet starijih žena koje žele redovito doći na nedjeljnu misu, pogotovo trećoredice koje idu na mladu nedjelju, ali, nažalost, ne mogu doći same, nemaju čime, ne voze auto. Međutim, hodža Amir Drežnjak, u selu Lizoperci, gdje se nalazi džamija i gdje on boravi, dolazi nedjeljom ovdje na Gračac. Tu ima desetak muslimanskih kuća i drži vjeronauk, piše novinar Večernjeg lista za BIH.
Prije polaska hodža redovito telefonom nazove bake katolkinje na Slatini i kaže: “Ja ću sad naići, čekajte me tu i ja vas vodim na misu”. To je lijepo i zanimljivo, kazuje fra Mato pričajući o čuđenju u Hercegovini kad je jedna žena odgovorila kako svake nedjelje hodža ide svojima i usput poveze bake u katoličku crkvu. Bake sa Slatine na ljubaznost i uslugu ne ostaju dužne, zauzvrat daju hodži simbolično za benzin marku-dvije.
No, ljubav, pažnja i razumijevanje da bi bili trajni, zdravi i na čvrstim temeljima, ne mogu biti jednosmjerni i jednostrani. Vjernici katolici iz župe Gračac pokazali su svoje čovjekoljublje.
– Petogodišnja djevojčica iz susjedstva, Ajla Sefer, iz obitelji gdje hodža Drežnjak drži vjeronauk, je bolovala od raka. Župna zajednica je prva priskočila u pomoć. Najavio sam to s oltara, bilo je to uoči prošlog Božića. Četvorica župljana prošla su župom, od vrata do vrata, skupili su 4000 maraka. Nitko nije riječ rekao – kaže fra Mato Topić. Djevojčica Ajla se liječila u Sarajevu i sad je dobro. Župnikove riječi uz osmijeh i kimajući glavom potvrđuju njegovi župljani Nikica Bilić iz Ustirame, Ivanka Ćurdo iz Gorice, Ivan Topić iz Gračaca i Pero Perković iz Slatine, donosi Izdanje Večernjeg lista za BiH.
Izvor: Fenix Vijesti
Facebook Komentari
comments
