„Tada će ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi na oblacima s velikom moći i slavom. I razaslat će anđele i sabrati svoje izabranike s četiri vjetra, s kraja zemlje do na kraj neba.“ (Mk 13, 24-32)
Po tekstu o kraju svijeta koji smo upravo slušali primjećujemo da crkvena godina ide svom kraju. Naravno da će i povijest čovječanstva jednom naći svoj kraj, kao i da se život svakog čovjeka naginje kraju. Kad će se to dogoditi ne znamo skoro ništa.
Riječ Božja iz Svetog Pisma nas uči da tom cilju našega života i ljudske povijesti ne idemo nepripremljeni. Bog nam sa sigurnošću kaže da svatko tko je s Njim i s ljudima povezan vjerom,ufanjem i ljubavlju ne treba bojati ničega bilo što da se dogodi. Mi kršćani ne očekujemo apokaliptičko rasulo svih stvari nego dovršenje našega spasenja u novom nebu i novoj zemlji gdje s ljudima stanuje Bog koji će biti sve u svemu.
Nažalost susrećemo krive proroke koji ljudima govore o potpunoj propasti i rasulu svega. Ne smijemo ih slušati, jer nam je Gospodin i sam govori po svom Sinu Isusu Kristu. I to je dovoljno. Isus nas opominje u današnjem evanđelju da ne idemo bezbrižno prema tom danu i da ne živimo kao da Boga nema. Tada bi se moglo dogoditi da nas dan Gospodnji nespremne iznenadi i onda ne bi mogli opstati na sudu Božjem.
Isus ne želi nama utjerati strah svojim govorom o budućoj propasti. Bilo što da se dogodi, Bog će uvijek biti blizu svojima i neće napustiti svoj narod. On traži od nas povjerenje i stalno nastojanje da živimo u prisutnosti Božjoj. To nam može uspjeti ako češće razmišljamo o tome zašto živimo. Naš život u Bogu ima svoj početak i po Bogu će i završiti. Zato se trebamo uvijek iznova truditi da po molitvi ostanemo povezani s Njim. Naš se život nikad ne može temeljiti na našim zaslugama nego jedino i samo na otkupiteljskoj žrtvi Isusa Krista koji je za nas umro na križu i treći dan uskrsnuo. Po njemu imamo puno pouzdanje u oprost naših grijeha. On je posrednik između Boga i ljudi. On je vječni Sin Božji koji je po Mariji postao čovjekom. Marija nas želi voditi svome Sinu Isusu Kristu. Ona nas po mnogim ukazanjima želi upozoriti da ništa ne vrijedi osim ostati vjeran evanđelju. Ona nas priprema na konačni dolazak Gospodnji u naš život i povijest čovječanstva na koncu vremena.
Okrenimo se od svega što nas dijeli od Boga i jedan drugoga. Pomirimo se s Bogom i prihvatimo njegovu ljubav. Jer, tko je s Bogom i ljudima tom ljubavlju povezan on već sada sudjeluje u nebeskoj vječnoj sreći.
Don Luka Vuco
