U korizmenom vremenu je obraćenje važna tema, napose ako netko misli da se to njega ne tiče. U evanđelju je riječ o ženi preljubnici koja po Mojsijevu zakonu mora biti kamenovana.
Dovedu je Isusu s ciljem da ga optuže, ako ženu osudi pred rimskom vlašću koja zabranjuje smrtnu kazni Židovima, a ako je Isus pusti onda ga optuže da krši Mojsijev zakon koji propisuje smrt kamenovanjem. Isus ostaje miran pred nepriličnim pitanjem i piše po zemlji. Što je pisao ne zna se. Neki tumači Biblije kažu da je pisao njihove grijehe. On ustaje i kaže: “Tko je od vas bez grijeha neka prvi baci kamen na nju.” Tada su se posramili njegovi protivnici. Tko bi mogao reći da je bez grijeha? Tužitelji su napustili ženu. Isus ostaje sam i pita: Gdje su tvoji tužitelji ‘ Idi i ne griješi više.“
Isus ne kaže da je preljub nešto nevažno i tu i tamo oprostiv. Isus je milostiv, ali nije moralno indiferentan kao da taj grijeh nije važan. Ne on kaže da su svi ljudi s pogreškama i grijesima imaju pred Bogom priliku za obraćenje. Svi su pozvani da se odreknu grijeha i priklone Bogu. To vrijedi i za ovu ženu. Isus je nadmudrio svoje protivnike i spasio jedan život. Ona je kriva, ali zaslužuje novi početak. Bog prašta i daje snagu da se promjeni. „Idi i ne griješi više.,“ kaže joj Isus. Postoji sakrament kojemu je sadržaj obraćenje Bogu. To je sveta ispovijed ili pokora. Možda bi morali iznova otkriti. Bog nam je obećao oproštenje. Možemo stare terete ovdje ostaviti i iznova započeti. Kako je to dobro! Ispovijed nije sakrament u kome opravdavamo grijeh da se dalje griješi.
Obraćenje mora biti istinito s namjerom da se popravimo. Bog se ne da nadići u ljubavi. U njegovom milosrđu ga ne može nitko prestići. On nam daje novu haljinu posvetne milosti ako smo je izgubili teškim grijehom. I onda ako netko kaže da nije griješio teškim grijehom ovaj sakrament je posvetni i utješni sakrament koji nam u životu pomaže i daje novu snagu za dobro. Mi stavljamo našu nadu u smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Bog nam dariva vječno spasenje te mu se možemo posve povjeriti. Tko u povezanosti s Isusom Kristom otkupiteljem živi i umire prima vječni život u zajedništvu s Bogom, kao što apostol Pavao u poslanici Filipljanima piše da imamo jedan cilj pred očima: To je nebeski poziv u Isusu Kristu, sudjelovanje u gledanju Boga licem u lice u Nebu. Sve se to dovršava u uskrsnuću od mrtvih. Isus će nas jednom pustiti da i sami u tome sudjelujemo.
don Luka Vuco