Papa Franjo je proglasio svjetsku, crkvenu “godinu obitelji”, u kojoj će se Crkva detaljno pozabaviti porukom enciklike “Amoris laetitia” i usredotočiti se više nego ikad na brak i obiteljski pastoral.
Godina obitelji traje od 19. ožujka 2021. ( spomendan svetog Josipa), do 26. lipnja 2022. godine.
Pet godina od objave enciklike „ Amoris laetitia
Prošlo je pet godina otkako je papa Franjo 19. ožujka 2016. objavio “Amoris laetitia”: poslanicu o braku i obitelji, koja je proizašlo sa intenzivnih zasjedanja dvije sinode biskupa u Vatikanu. Katolička crkva kako bi produbila sadržaj enciklike i usidrila je u pastoralu, kao i u društvu, posvećuje obiteljskoj tematici čitavu godinu. “Godina obitelji i „ Amoris laetitia” traje od Dana svetog Josipa (19. ožujka 2021.) do 10. svjetskog susreta obitelji u Rimu (26. lipnja 2022.), kao svog konačnog vrhunca. Riječ je o “oživljavanju ideala bračne i obiteljske ljubavi”, izjavio je papa Franjo objavljujući početak godine obitelji. Papa Franjo želi dati snažne impulse, uključujući video seriju u kojoj će on i razne obitelji svakog mjeseca objašnjavati jedno poglavlje pobudnice “Amoris laetitia”. Poziv na promišljanja o obitelji treba također ozbiljno shvatiti u raznim mjesnim crkvama, iako pandemija korone jasno određuje mogućnosti i okvir za njezinu provedbu. Austrijske biskupije i udruge crkvenih obitelji nastavljaju širiti svoj ionako opsežni program braka i obitelji, donoseći nove važne naglaske u godini obitelji. Izdvajamo „Tjedne za život“, između Majčina dana i Očeva dana, „Dan baka, djedova i seniora“ koji se prvi put ove godine održava u srpnju. „Festival svete obitelji“ u prosincu, izbore za župno vijeće 2022. godine. , u kojem će se dati inicijativa na temu “Župa prilagođena obitelji”. U pripremi su video serije s biskupima o obiteljskim temama, kao i programi za obitelji u krizi, internetski tečajevi i liturgijska slavlja tijekom cijele godine. Inače, “Godina obitelji” nije apsolutna novost. Sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je već 1994. godinom obitelji, na temelju odgovarajuće tematske godine Ujedinjenih naroda.
Kathpress 16. ožujka 2021.
Promišljanje pobudnice „ Amoris laetitia“ po poglavljima
1. Prvo poglavlje „U svjetlu Riječi“
Ovo je poglavlje “biblijska meditacija o ključnim temama povezanim s temom braka i obiteljskog života” .
2. Iskustva i izazovi obitelji
Drugo poglavlje. Papa razmatra suvremenu stvarnost obiteljskog života, priznajući jedinstvene izazove s kojima se ona suočava, uključujući pojave poput migracije, nedostatak stanova, nepažnje prema osobama s invaliditetom, nedostatak poštovanja prema starijima i “ideološko poricanje razlika” između spolova”. Zaključuje da samo usvajanjem stajališta realizma možemo izbjeći apstraktni i umjetni pojam braka koji nema puno veze s proživljenim iskustvima obitelji u današnjem svijetu.
3. Pogled u Isusa, poziv obitelji
Treće se poglavlje bavi pozivom obitelji prema katoličkoj tradiciji i Evanđeljima. Poglavlje naglašava sakramentalnu prirodu braka, njegovu nerazrješivost i ulogu u prenošenju života. Papa Franjo navodi da je obitelj slika Trojstva , Kristove ljubavi prema Crkvi i “zagovaranja naše ljudske prirode od strane Božjeg Sina”. (stavci 71. i 73.) Ovo se poglavlje dotiče “nesavršenih situacija”, “ranjenih obitelji” i poziva župnike “da pažljivo razlučuju obiteljske situacije”. ( Familiaris consortio, 84. )
4. Ljubav u braku
Papa Franjo detaljno ispituje svaku rečenicu odlomka svetog Pavla o ljubavi u 1. Korinćanima 13: 4–13: 7 . Progresivna “transformacija ljubavi” koja se odvija tijekom braka točka je žarišta, ističući da se ideal koji predstavlja zajednica ne može dogoditi odjednom, a primjećuje se da duži bračni životni vijek zahtijeva obnavljanje bračnih obveza.
5. Plodna ljubav
U petom poglavlju fokus se u potpunosti prebacuje na reproduktivni aspekt braka. Papa Franjo raspravlja o duhovnim i psihološkim pitanjima koja dolaze do izražaja prilikom iščekivanja novog života u svijetu, a dotiče se tema poput usvojenja i uloge šire obitelji. Značajno je da pobudnica „Amoris laetitia“ ne govori samo o “nuklearnoj obitelji”, inzistirajući na tome da obitelj treba shvatiti kao da djeluje u mnogo široj mreži odnosa. (stavak 187)
6. Neke pastoralne perspektive
Šesto poglavlje je usmjereno na one koji će morati pratiti parove u prvim godinama braka, kada je u suvremenoj kulturi rizik od krize najveći. Ova rasprava prelazi u potrebu služenja napuštenim, odvojenim ili razvedenim osobama, naglašavajući važnost nedavno reformiranog postupka poništenja. Poglavlje završava raspravom o smrti i udovištvu.
7. Prema boljem obrazovanju djece
Kao što sugerira naslov, 7. poglavlje govori o pedagogiji. Papa potiče etičku formaciju, moralnu disciplinu, razborito kažnjavanje, realizam i spolni odgoj, upozoravajući na tendencije da se želi kontrolirati svako iskustvo djece, što rezultira željom za dominacijom. Umjesto toga, papa Franjo traži od roditelja da s ljubavlju pomažu djeci da rastu u slobodi kako bi postigli stvarnu autonomiju moralnim razvojem i disciplinom.
8. Prateće, prepoznavanje i integriranje slabosti
Osmo poglavlje je usredotočeno na pastoralnu skrb članova Crkve koji su se razveli i stupili u nove veze ili su na neki način pogođeni tim “neregularnim zajednicama”. Umjesto da „pruži novi skup kanonskih pravila, kanonske naravi primjenjive na sve slučajeve“, 8. poglavlje potiče „odgovorno osobno i pastoralno razlučivanje određenih slučajeva, koje bi to prepoznalo, budući da„ stupanj odgovornosti nije jednak u svim slučajevima „ posljedice ili učinci pravila ne moraju nužno uvijek biti jednaki. ” (odlomak 300.) Papa Franjo nastavlja: “Crkva posjeduje solidna razmišljanja o olakotnim čimbenicima i situacijama. Stoga više ne može jednostavno reći da su svi oni u bilo kojoj ‘neredovitoj’ situaciji koju žive, u stanju smrtnog grijeha i lišeni posvećujuće milosti. Ovdje je uključeno više od pukog nepoznavanja pravila. Subjekt možda dobro poznaje pravilo, ali ima velikih poteškoća u razumijevanju ‘njegovih svojstvenih vrijednosti’ ili se nalazi u konkretnoj situaciji koja mu ne dopušta da djeluje drugačije i odluči drugačije bez daljnjeg grijeha. “(Odlomak 301) Nakon poticaja da pomogne voditi savjest osoba koje žive u „neredovitim situacijama“ (odlomak 303.), papa Franjo primjećuje: “Zbog oblika uvjetovanja i olakotnih čimbenika, moguće je da u objektivnoj situaciji grijeha – koja možda nije subjektivno kriva , ili potpuno takva – osoba može živjeti u Božjoj milosti, može voljeti i također može rasti u životu milosti i milosrđu, istovremeno primajući pomoć Crkve u tom cilju. ” (odlomak 305) U fusnoti, papa Franjo navodi: “U određenim slučajevima to može uključivati pomoć sakramenata. Stoga” želim podsjetiti svećenike da ispovjedaonica ne smije biti mučilište, već susret s Gospodinovim milosrđem ‘( Evangelii gaudium, 44). Također bih istaknuo da euharistija ‘nije nagrada za savršene, već snažan lijek i hrana za slabe ‘ “(Fusnota 351). Potom papa Franjo podsjeća svoje čitateljstvo: “Da bih izbjegao svaki nesporazum, istaknuo bih da Crkva ni na koji način ne smije odustati od predlaganja punog ideala braka, Božjeg plana u svoj svojoj veličini: ‘Mladi koji su kršteni trebaju biti ohrabreni shvatiti da sakrament vjenčanja može obogatiti njihove izglede ljubavi i da ih može održati Kristova milost u sakramentu i mogućnost punog sudjelovanja u životu Crkve ‘ “. (stavak 307)
9. Duhovnost braka i obitelji
Završno deveto poglavlje posvećeno je bračnoj i obiteljskoj duhovnosti. Osobe pozvane u obiteljski život uvjerene su da taj poziv treba promatrati kao vlastiti put do mističnog sjedinjenja. Završno poglavlje naglašava nužnost milosrđa u obitelji, objašnjavajući da su svi pozvani rasti, razvijati se i sazrijevati, pomažući jedni drugima unatoč slabostima i ljudskim ograničenjima.
Molitva za sretan brak
Bože, najljepše što možemo reći o tebi jest: ti si ljubav. Sva ljubav na ovom svijetu samo je odsjaj tvoje ljubavi. Može se ostvariti potpuna sreća u tome da se drugoga usrećuje i dubok osjećaj da primamo sreću od drugoga. Zahvaljujemo ti što cijelim svojim bićem možemo jedni drugima pokloniti ljubav kada si pripadamo u braku. Očuvaj nas od sebeljublja. Podaj nam da svoju ljubav uvijek mjerimo po tvojoj ljubavi. Amen. Zdravo, Marijo…
Marko Štrok
