PSIHOLOGIJA

Prestanite se previše brinuti: Sumnje i strahovi paraliziraju

Većina briga je bezrazložna, a ako ih odgodite brže će i nestati. Slijedite akcijski plan za manje brige i pronađite potreban mir.

Ljudi se neprestano brinu o tome što bi se moglo dogoditi ili zbog pogrešaka koje su učinili. Zabrinutost može odvesti u depresiju i tjeskobu, no dobre vijesti su da je riječ o ponašanju koje je lako promijeniti. Želite li se riješiti zabrinutosti, najvažnije je shvatiti da od nje nema nikakve koristi.

Neprestane sumnje i strahovi paraliziraju te, oduzimaju emocionalnu energiju i ometaju. Ljudi koji smatraju da im razmišljanje o crnim scenarijima pomaže da spriječe ili riješe probleme teže će je se odreći, pa trebaju shvatiti da im ne donosi ništa dobro.

No i suprotna krajnost, misliti da će vam brige uništiti zdravlje ili vas izludjeti – samo stvara novu brigu. Ne osjećajte se krivima zbog svoje zabrinutosti jer ste je vjerojatno naslijedili – ako su roditelji neprestano zabrinuti, velika je vjerojatnost da će takva biti i djeca.

Najjače oružje protiv brige je prihvaćanje nesigurnosti i nepredvidivosti. Kronično zabrinuti ljudi uvijek žele sa sigurnošću znati što će se točno dogoditi te je za njih briga način predviđanja budućnosti i sprečavanja neugodnih iznenađenja. No u tome griješe. Razmišljanje o svemu što može poći naopako ne može život učiniti predvidivim.

Briga stvara samo iluziju kontrole, a promišljanje crnih scenarija neće spriječiti loše stvari. Samo će vas omesti u uživanju u sadašnjem trenutku.

Čak četrdeset posto onog zbog čega se brinete nikad se neće dogoditi, što znači da u biti gubite vrijeme na nepotrebne brige. Otprilike trideset posto onoga o čemu se brinete već se dogodilo i ne možete to promijeniti. Opustite se te oprostite sebi i drugima

Plan protiv zabrinutosti

Budite spremni na najgore

Pripremite se na najgore i očekujte najbolje. Odnosno, prihvatite najgori mogući ishod, a onda poduzmite nešto da ga poboljšate.

Bavite se nečim korisnim

Kad shvatite da ste počeli brinuti, pozabavite se prvom stavkom na svom popisu obveza. Ako ga nemate – napišite ga.

Skrenite si pozornost

Nazovite prijatelja, čitajte dobru knjigu, pogledajte neki film, prošećite… radite što god vam je ugodno i skreće vam misli od briga.

Razgovarajte s prijateljima

Prijatelji i obitelj mogu biti odličan izvor potpore, osobito ako vam pruže svoje viđenje stvari. A i sam razgovor može otjerati brige.

Suočite se s problemom

Često brige ne izaziva sam problem nego iščekivanje problema ili tuđe reakcije. Stoga se što prije suočite s problemom i riješite ga.

Vježbajte opuštanje

Zatvorite oči i duboko dišite kroz nos, a izdišite kroz usta. Koncentrirajte se na opuštanje. Nakon samo par minuta oslobodit ćete se napetosti.

Pobrinite se za svoje zdravlje

Pripazite da dovoljno spavate, zdravo jedete i dovoljno se krećete. Kad se brinete za sebe, mnogo je lakše nositi se s neočekivanim.

Danas se brinem samo 20 minuta

Dobro je svjesno se prisjetiti svih dobrih stvari koje su vam se dogodile te se usredotočiti na svoje kvalitete, a ne samo na slabosti i probleme. Također se nemojte zamarati pretjeranim analizama. Ljudi koji neprestano razmišljaju o svojoj situaciji smatraju da će tako shvatiti gdje su pogriješili, riješiti problem i izbjeći iste pogreške u budućnosti.

No ovdje griješe jer neprestano “žvakavanje” istih negativnih misli jednostavno vodi u još veću zabrinutost te tako otežava razumno razmišljanje i zapravo otežava pronalaženje pozitivnih rješenja. Stoga se podsjetite da je većina vaših briga bezrazložna, pa si pokušajte pozornost skrenuti nečim drugim kako biste zaustavili takve misli. Ili odgodite sve svoje brige za kasnije. Na primjer, odlučite da ćete se svaki dan u 17.20 brinuti do mile volje. Ako vam se negativne misli pojave u neko drugo doba dana , zapišite ih na papir i odgodite za “vrijeme za brigu”. Naravno, vidite li da se nemate zbog čega brinuti tih dvadeset minuta, skratite to vrijeme koliko god želite.

Trebate li pomoć, jednostavno je zatražite

Osjećate li da ne možete sve sami, zatražite pomoć. Nemojte se unaprijed brinuti hoće li drugi pristati da vam pomognu i hoće li imati vremena – ako vaša molba bude odbijena, o tome ćete misliti poslije.

Ljubav i pažnja važniji su od petice iz fizike

Koliko god se trudili odgojiti dijete, roditelji ne mogu kontrolirati što će djeca raditi, postati ili kakva će djeca na kraju ispasti. Stoga ne gubite živce zbog njihovih ocjena ili sitnih mana, nego se trudite pružiti im ljubav, potporu i mnoštvo sretnih uspomena.

Zabrinutost zbog novca neće vas učiniti bogatijima

Briga o tome hoćemo li imati dovoljno novca nije karakteristična samo za vrijeme krize. No iako je posve razumljiva, od nje nema nikakve koristi – paničarenje zbog stanja na računu neće vas učiniti bogatijima, ali će izazvati dodatan stres.

Ne brinite se o izgledu, radije pohvalite tuđi

Višak ili manjak kilograma, bore, loša frizura… ništa od toga nije razlog za brigu. Umjesto da budete opsjednuti izgledom, trudite se primijetiti (i pohvaliti) lijepe stvari na drugim ljudima. Tako ćete steći njihovu naklonost i osjećati se bolje

Baš me briga ako me i cijeli svijet ogovara

Brinete li se o tome što drugi ljudi misle o vama, zaustavite se. Ako vas nije briga za tuđa mišljenja, ponašat ćete se sigurnije i spontanije, pa ćete tako zapravo ostaviti bolji dojam.

Ida Borovac, Izvor; 24sata.hr

Facebook Komentari

comments

admin

About Author

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

77 − 75 =

You may also like

PSIHOLOGIJA

OSLOBODITE SE NAJGORIH KOMUNIKACIJSKIH OSOBINA

  • 11. siječnja 2015
Svi vi koji želite privući pozornost i istaknuti se pred publikom, što je nužno u brojnim poslovima, poslušajte savjete Juliana
PSIHOLOGIJA

Deset savjeta kako ostati optimističan

  • 11. veljače 2015
Ljudi koji žive na zemlji mogu se podijeliti u dvije velike kategorije: optimisti i pesimisti. Optimisti imaju jasnu viziju uzbudljivog