Svetkovina Bezgrješnog začeća BDM
Svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije podsjeća nas na izuzeće Bogorodice Marije od istočnoga grijeha. Svako drugo stvorenje se rađa s istočnom grijehom, a Marija je bila od toga izuzeta, i to oda časa kada je bila začeta. To izuzeće smatra se povlasticom i logično je zbog toga što je će Marija biti majka Kristova.
Štovanje Marijina bezgrješnog začeća raste napose u XV. stoljeću, u doba gotike, pa 1477. dobiva i punu papinsku potvrdu. Godine 1854. postaje i dogmom, vjerskom istinom, u koju vjeruje svaki pripadnik Katoličke Crkve.
Nakon ukazanja u Lourdesu (Lurdu) god. 1854. ova vjerska istina dobila je svoju potvrdu od samog neba. Tom zgodom Blažena Djevica Marija je rekla maloj Bernardici (Bernardette): „Ja sam Bezgrješno začeće!“. Lik Gospe Lurdske prikazuje se kako ju je opisala sv. Bernardica. To je stojeći lik Djevice na blistavu oblaku, ruku sklopljenih na prsima, u bijeloj haljini s modrim pojasom i s krunicom za pojasom.
Marija, znak blagoslova
Riječi prokletstva
Tekstove koje čitamo iz Svetog pisma na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM doista su izvanredni. Prvi puta u Bibliji nalazimo tekst „prokletstva“ koji je izrečen nad zmijom: „Prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi divljom.“ (Post 3, 14).
Proklinjanje zmije je simbol svega onoga što razara i urušava čovjeka. Interesantno je i to jer postoje brojna druga mjesta na kojima se spominje riječ „prokletstvo“ a nastala su nakon što je tu izgovorena na početku Biblije. Koliko puta su u svijetu jedni ljudi proklinjali druge, koliko puta smo mi sami sebe proklinjali i koliko puta smo proklinjali Boga! Najbolnije je kad čujemo kako roditelji proklinju svoju djecu ili djeca roditelja.
Bolni znak grijeha i žalosti je unišao u svijet počevši od tog izvješća koje nam donosi Sveto pismo i od tada nas, možemo reći, progoni.
Ne izgovaramo li i mi te riječi? Puno toga ne ide dobro oko nas, u nama samima, u društvu i sve nas to potiče na pobunu.
Bunimo se protiv samih sebe, jer ne uspijevamo ostvariti i postići ono što bismo željeli biti. Bunimo se i protestiramo protiv drugih, jer mislimo da su uzrok onoga što nama ne ide. Bunimo se protiv Boga, jer ne shvaćamo koliko nas On ljubi.
To je strašna riječ koja se ponavlja u čovjekovoj povijesti kao što se ponavlja i grijeh. Pravi uzrok svakog nezadovoljstva, svake žalosti, svih ratova, svega toga što je, ustvari, čovjekovo prokletstvo, jest grijeh.
Riječi blagoslova
I zatim dolazi Evanđelje koje nam donosi suprotnost prokletstvu. Tu je izrečen blagoslov: „Blagoslovljena si ti među ženama!“ (Lk 1, 72). Ove riječi koje su upućene Djevici Mariji postaju simbol svega onoga što je najbolje u nama.
To znači da smo pozvani da blagoslivljamo Boga, život i budućnost, a ne da proklinjemo sami sebe ili druge. Djevica Marija je simbol svega toga. Ona je simbol svega onoga što želimo biti, onoga kakav želimo svijet, kako želimo da budu drugi i cijelo društvo.
Na ovu svetkovinu Bezgrješnog začeća trebamo moliti Djevicu Mariju da nam udijeli ono što je bolje za nas. Molimo da se dobro širi i rasprostrani, da zraka svjetla u nama postane šira i da se ono malo vedrine u nama poveća.
Molimo i tražimo da Djevica uniđe u naš život sa svojim blagoslovom tako da i mi stvarno možemo reći: „Blagoslovljena ti, o Marijo, među svim ženama! Udijeli mi udio u tvom blagoslovu! Pomozi mi da i ja osjetim što to znači dijeliti i proživljavati tvoj blagoslov. Tako će mi dani u došašću prolaziti vedro. Tako ću koračati u svjetlu blagoslova koje će me štiti od svakog prokletstva.
Prema kardinalu C. M. Martiniju, Izvor: glasnik.isusovci.hr
