Krunica i raspelo
Krunica i raspelo dva su jaka simbola katoličke vjere. Vjerujem da smo izuzetno sretni i ponosni kada ulazeći u crkvu prije svete mise čujemo molitvu krunice. Kada nas ta molitva snažno duhovno pripravlja za početak misnog slavlja. Lijepo je dakako vidjeti i čuti molitvu krunice koju po našim župnim crkvama predvode djeca mladi. Ponekad nam se možda u prošlosti činilo da je to pomalo dosadna molitva, molitva koja predugo traje. Kako je god tko osobno doživljavao, ona ostaje evanđelje u malom. Radosna, žalosna i slavna otajstva duhovno nas stavljaju u važna događanja evanđelja. Krunica u ruci molitelja, krunica nekad oko vrata hrvatskog branitelja također pobuđuje u nama veliko poštovanje, duhovni zanos i ponos. Zato je ona u svim prilikama vrijedan dar, vrijedni znak pažnje i naše pripadnosti Katoličkoj crkvi. Blagoslovljena krunica u autu, oko retrovizora, potiče nas da želimo i očekujemo Božju zaštitu i blagoslov na našim putovanjima. Raspelo kraj puta, raspelo kao krajputaš po našim selima i gradovima poziva nas da kao pješaci zastanemo, da se prekrižimo i zazovemo Božji blagoslov na našem životnom hodu. Predivno je uočiti i vidjeti čovjeka koji skida kapu ili šešir da bi odao znak poštovanja svetom križu. Posebno smo radosni kada putujući Lijepom našom vidimo lijepo uređene križeve krajputaše uz naše ceste, u našoj domovinskoj životnoj zbilji. Predivno je ući u obiteljsku kuću, vidjeti na vidnom mjestu križ ili krunicu. Odmah se osjećamo bolje, opuštenije, jer postajemo svjesni da smo ušli u kuću, ili stan u kojem vjera i ime Božje nešto znače. Raspelo nas u svako doba dana podsjeti na Isusovu veliku žrtvu ljubavi, osobito u trenucima naših velikih osobnih iskušenja. Ono nam je utjeha, zaštita i štit u raznim životnim mukama i opasnostima od Zloga. Ako je krunica, križ, ili križ na lančiću oko vrata blagoslovljen, tada smo još sretniji, jer znamo da smo pod Božjom duhovnom zaštitom i blagoslovom za naše tjelesno i duhovno zdravlje.
Krunica
Sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz,) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije. Naziva se još i Gospina krunica, i Krunica Blažene Djevice Marije, kako bi je se razlikovalo od ostalih oblika te pobožnosti. Ona je jedna je od najpoznatijih i najraširenijih katoličkih pobožnosti u hrvatskom narodu. Ujedno je i najcjelovitija katolička pobožnost jer u sebi sažima sve kristološke, mariološke i teološke istine katoličanstva, objedinjujući ih u temeljnim kršćanskim molitvama (Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu i Zdravo Kraljice) i otajstvima. U Crkvenoj predaji, tradiciji i bogoslužju posebno su joj posvećeni mjeseci svibanj i listopad, (svibanjske i listopadske pobožnosti), marijanski mjeseci.
Sveci o krunici – citati
„Krunica je Mariji najdraža molitva. Najobljubljenija je među svecima, najčešća među narodom, najpotvrđenija od Boga divnim čudesima, obogaćena od Marije najvećim obećanjima“
bl. Bartolo Longo
Sveti papa Ivan Pavao II. je rekao kako mu je „ Krunica najdraža molitva, divna u svojoj jednostavnosti i dubini“.
Prema sv. Franji Saleškom „ Krunica je najbolji način molitve“.
„Krunica je sažetak cijelog Evanđelja“ (papa Pavao VI.).
Blažena Djevica Marija je u Fatimi objavila: „ Ja sam Kraljica svete krunice“.
“Krunica pripada najboljoj i najsigurnijoj tradiciji kršćanske kontemplacije. Nastala je na Zapadu kao molitva tipično meditativnog karaktera i donekle odgovara molitvi srca ili Isusovoj molitvi koja je nastala na tlu kršćanskog Istoka.“
Papa Ivan Pavao II. u »Krunici Djevice Marije«
„Kažem vam, nema problema, koliko god on bio težak, koji po molitvi krunice ne bi mogao biti riješen. Molitva svete krunice rješava sve.“
sv. Lucia dos Santos
Padre Pio o molitvi krunice – citati i poticaji
“Često molite krunicu. Ona tako malo košta, a vrijedi tako mnogo.”
“Ne možemo živjeti bez krunice.”
“Krunica je oružje za obranu i spasenje.”
“Krunica je oružje koje nam je dala Marija, da ga koristimo protiv trikova neprijatelja iz podzemlja.”
“Marija je prisutna u svakom otajstvu krunice.”
“Sotona uvijek pokušava uništiti krunicu, ali nikada neće uspjeti.”
“Uvijek molite krunicu i molite je što je moguće češće.”
“Marija nas je naučila moliti krunicu isto onako kako nas je Isus naučio moliti Očenaš.”
“Ako je Gospa, bilo gdje da se ukazala, uvijek živo preporučivala molitvu svete krunice, ne čini li ti se da za to mora postojati valjan razlog?”
„Kažem vam, nema problema, koliko god on bio težak, koji po molitvi krunice ne bi mogao biti riješen. Molitva svete krunice rješava sve.“
sv. Lucia dos Santos.
Raspelo i njegovo čašćenje
Raspelo (lat. imago Crucifixi: slika, lik Raspetoga), križ s likom raspetoga Krista, za razliku od križa (križ bez Krista) i raspeća (prikaz raspinjanja Krista na križ). U kršćanskoj umjetnosti Krist na križu prikazuje se od V. stoljeća, s težnjom da se naglasi njegova božanska narav; u XI. stoljeću javlja se lik mrtvoga Krista s izrazom ljudske patnje. Raspela u punoj umjetničkoj plastici počinju se izvoditi u romanici, a od XII. stoljeću česta su slikana raspela (s naslikanim likom Krista, ali i s drugim figurama). Približno od XIII. stoljeća razvila se proizvodnja raspela, osobito u zlatarstvu. Kao blagoslovljeni predmet vješa se na zid u javnim prostorijama, privatnim kućama ili se nosi kao privjesak na lančiću oko vrata.
Katolički katekizam – „ Zašto blagoslivljati predmete i stvari“
1667 “Sveta Majka Crkva ustanovila je blagoslovine (sakramentale). To su sveti znakovi, nalik sakramentima, kojima se označuju i molitvom Crkve postižu nadasve duhovni učinci. Njima se ljudi pripremaju da prime glavni učinak sakramenata i bivaju posvećene razne zgode života”.
Značajke blagoslovina
1668 Ustanovila ih je Crkva radi posvećivanja nekih crkvenih službi, nekih životnih stanja, vrlo različitih okolnosti kršćanskog života, kao i uporabe čovjeku korisnih stvari. Prema pastirskim odlukama biskupa, blagoslovine mogu također odgovarati vlastitim potrebama, kulturi i povijesti kršćanskog naroda pojedinog kraja ili pojedinog vremena. Blagoslovine uvijek sadrže molitvu, često popraćenu određenim znakom, kao što je polaganje ruke, znamenovanje križem, škropljenje blagoslovljenom vodom (koje doziva u pamet krštenje).
1669 Blagoslovinama je korijen u krsnom svećeništvu: svaki je krštenik pozvan da bude “blagoslov” i da blagoslivlje. Zato i laici mogu predsjedati nekim blagoslovima; što se više blagoslov tiče crkvenog i sakramentalnog života, to je više njegovo predsjedanje pridržano zaređenom službeniku.
1670 Blagoslovine ne podjeljuju milost Duha Svetoga na način kao sakramenti, nego po molitvi Crkve pripravljaju za primanje milosti i raspolažu za suradnju s njome. “Pravo raspoloženim vjernicima pruža se mogućnost da im se gotovo svaka zgoda života posveti božanskom milošću koja proistječe iz vazmenog otajstva Kristove muke, smrti i uskrsnuća, iz kojega svi sakramenti i blagoslovine crpe svoju moć; gotovo i nema ni jedne čestite upotrebe tvarnih dobara koja se ne bi mogla usmjeriti na posvećenje čovjeka i na hvalu Bogu”.
Razne blagoslovine
1671 Međju blagoslovinama najprije su blagoslovi (osobâ, stola, predmeta, mjesta). Svaki je blagoslov hvala Bogu i molitva za postizavanje njegovih darova. U Kristu kršćani su blagoslovljeni od Boga Oca “svakim blagoslovom duhovnim” (Ef 1,3). Zato Crkva podjeljuje blagoslov zazivajući ime Isusovo i obično čineći sveti znak Isusova križa.
1672 Neki blagoslovi imaju trajno značenje: njihov je učinak posvećenje osoba Bogu i posvećenje predmeta i mjesta za bogoštovnu upotrebu. Blagoslovi osoba – ne valja ih zamijeniti sakramentalnim ređenjem – jesu: posvećenje opata i opatice nekog samostana, posvećenje djevica, obred redovničkog zavjetovanja i blagoslovi za neke crkvene službe (čitaći, akoliti, katehisti itd.). Kao primjer blagoslova predmeta mogu se navesti: posveta ili blagoslov crkve ili oltara, blagoslov svetih ulja, posuđa, svete odjeće, zvona itd.
Raspelo – blagoslovne molitve
Predmet snažne simbolike i jak u borbi protiv zla jest raspelo. Ono nas podsjeća na veliku ljubav Božju prema nama. Kažu da je dobro po mogućnosti imati križ u svakoj sobi stana ili kuće, kako bi nas on u svako doba dana podsjećao na Isusovu veliku žrtvu ljubavi, osobito u trenucima velikog iskušenja.
U Misalu Rimske Crkve postoje dvije molitve za blagoslov raspela
1. „Gospodine sveti, svemogući Oče, vječni Bože, molimo te da blagosloviš (+) ovaj križ, da bude spasonosna pomoć čovjeku. Neka bude pomoć vjeri i ohrabrenje za dobra djela i spasenje duša. Neka bude utjeha, zaštita i štit protiv okrutne strelice neprijatelja. Po Kristu našem Gospodinu.”
2. „Gospodine Isuse Kriste, blagoslovi (+) ovaj križ po kojem si svijet otkupio od moći đavla i na kojem si, po svojoj muci, nadišao iskušenje grijeha što se ostvario u grijehu prvih ljudi. Sad ga blagoslivljamo svetom vodom. Neka ovaj križ bude posvećen u ime Oca (+) i Sina (+) i Duha Svetoga (+) i neka svi koji kleče i mole pred ovim raspelom budu zdravi na duši i na tijelu, u čast našega Gospodina. Po istom Kristu, Gospodinu našem.”
Molitva Blaženoj Djevici Mariji – „Blagoslovljena krunice“
Marijo, molimo te za milost koju nam ne možeš odbiti, udijeli svima nama svoju trajnu ljubav i na poseban način svoj majčinski blagoslov. Blagoslovi sve one koji mole i potiču druge na molitvu svete krunice. Blagoslovljena krunice, slatki vjenčiću koji nas vežeš s Bogom, vezom ljubavi koja nas sjedinjuješ s anđelima, utvrdo spasenja u paklenim nasrtajima, sigurna luko u zajedničkim brodolomima čovječanstva, ne ćemo te nikada ostaviti. Ti ćeš biti naša utjeha u času agonije, za tebe zadnji poljubac našega života koji se gasi. Zadnje riječi s naših usana bit će tvoje ime, Kraljice svete krunice, naša draga Majko, utočište grješnika, Gospodarice i utjeho bijednika. Budi uvijek i svugdje blagoslovljena na Nebu i na zemlji. Amen.
vlč. Vladimir Trkmić
