Zašto pobožnost prema srcu Marijinu, zašto ne samo srcu Isusovu? Zašto baš srcu, a ne duši? Isus je predao svoje srce za nas pa mu se utječemo, ali zašto Marijino srce? Kada ovdje govorimo o srcu onda više mislimo u onome biblijskome smislu, da je srce sredina čovjeka, da je srce punina. Ono što neka osoba jest, sve što ona ima i predstavlja je u njezinom srcu. Čega je srce puno, to usta govore, i gdje ti je srce ondje ti je i blago kaže Isus. Jasno je da se ne misli na srce kao organ u punome smislu. Govori se o osobi, o onome najdubljem u osobi, tamo gdje je Bog ostavio svoj trag.
Pogledajmo iz bližega srce Marijino. Kada joj anđeo Gabrijel dolazi da joj navjesti radosnu vijest On kaže: „zdravo milosti puna“. Nikada, ako se ne varam, nije nikome rečemo da je milosti pun. Ona je posebna u svakome pogledu. Gabrijelov pogled ostaje na njoj, pogled pun velikoga poštovanja. On gleda svoju kraljicu (kraljicu anđela). Po njezinim rukama Bog želi doći na ovaj svijet, po njezinome Bezgrešnom Srcu želi se roditi za svakoga od nas. Osim što je njezino srce sama Marija, vjerujem da je ovo što danas slavimo na neki neobjašnjiv način i pravo srce Marijino, ono koje je kucalo u njezinim grudima. Ne zaboravimo da su njoj upućene riječi: “i tebi samoj mač će probosti dušu“. Njoj je srce probodeno onoga trenutka kada je vidjela svoga Sina i moga Gospodina kako pati za mene i za tebe.
S ovim želim doći na ono što je sada bitno za svakoga od nas; Benedikt XVI je rekao: “do Boga ima putova koliko je ljudi na svijetu!” Ali ljudi ne biraju Boga, ne biraju ono što je jedino dobro. Ne znaju, jer kad bi znali nikada ga ne bi odbijali. Zato stavljam samo Bezgrešno Srce Marijimo svakome od vas na srce. Ona je onaj blagi put do njega, kako kaže Mala Terezija, onaj mali put, ponizni put, ali i najsigurniji i već uhodani put. U Fatimi Marija kaže: “Pakao je mjesto gdje odlaze jadne duše grešnika. Da ih spasi, Bog želi ustanoviti u svijetu pobožnosti prema mome Prečistome Srcu”. Obratite pažnju i ostanite na tim riječima: „jadni grešnici“ s koliko je ljubavlju izrečeno i „da ih spasi, Bog želi“. Bog uvijek izlazi da svakoga spasi i prvi čini sve…
Shvati, Ona je ona čijem se srcu smiješ uvijek utjecati za pomoć i svaki dan posvećivati kako bi te vodila i pomagala ti u tvome životu na najčudesnije načine koje ne možeš ni zamisliti. Što čekamo onda? Utecimo se Njezinome Srcu! Posvetimo Njoj i sve svoje voljene. Jer ona je najbolja riznica koju nam Bog daje. Vjerujte mi, to nije put izvanrednih čudesa, to je put prepun malih radosti koje ispunjavaju naš život i oblikuju nam srce po srcu njezinu, koje je uvijek Njemu (Isusu) okrenuto da nas obasjava.
Hvala ti Gospodine što nam daješ Mariju za majku, tebi se Marijo sada i svaki dan svojega života posvećujem, primi mene i sve koji su mi na srcu, da po tebi nađu put koji vodi do punine života. O mila, o slatka, Djevice Marijo.
Fra Mislav Lukačević, Izvor: http://www.ofm.hr
