Dvoje malih portugalskih pastira, Francisca i njegovu sestru Jacintu papa Franjo proglasio je svetima u subotu 13. svibnja u portugalskom svetištu Fatimi, gdje im se prije sto godina ukazala Blažena Djevica Marija. Francisco i Jacinta kanonizirani su na misi koju je pratilo više stotina tisuća hodočasnika.
Francisco i Jacinta, preminuli od španjolske gripe u dobi od deset i devet godina, postali su najmlađi sveci u povijesti Katoličke crkve koji nisu umrli kao mučenici. Treća vidjelica Lucia dos Santos, rođakinja Francisca i Jacinte, umrla je 2005. u 97. godini, a postupak njezine beatifikacije je u tijeku.
U svojoj propovijedi papa je kazao kako Gospa nije došla ovdje da bismo je mogli vidjeti. Za to ćemo imati svu vječnost ako, se spasimo. Gospa nam je unaprijed navijestila i upozorila nas na bezbožan način života koji Boga profanira, u njegovim stvorenjima. Takav život – često predložen i nametnut – riskira završiti u paklu. Marija nas je došla podsjetiti da u nama prebiva Božja svjetlost i štiti nas, jer – kako smo čuli u prvom čitanju, “Njezino dijete bi uzeto k Bogu” (Otk 12,5). Prema Lucijinu pripovijedanju, troje je izabrane djece bilo okruženo Božjom svjetlošću koja je zračila iz Gospe. Obložila ih je plaštem svjetlosti koju joj je dao Bog – kazao je Sveti Otac.
Dragi hodočasnici, imamo Majku. Držeći se nje kao djeca, žívimo u nadi koja počiva na Isusu. Isus je nakon svoga uzašašća na nebo, onamo ponio i našu ljudsku narav (tijelo), preuzetu od Djevice Marije, a koju nikada neće napustiti. Neka ova nada vodi naš život! To je nada koja nas drži do posljednjeg daha – rekao je Papa.
Možemo uzeti za primjer svetog Franju i svetu Jacintu, koje je Djevica Marija upoznala s beskrajnim oceanom Božje svjetlosti i naučila ih da se klanjaju. To je bio izvor njihove snage u prevladavanju protivljenja i patnje – rekao je Papa.
“Hvala vam, braćo i sestre, što ste ovdje sa mnom! Nisam mogao ne doći ovdje i ne iskazati Djevici štovanje i povjeriti joj sve njezine sinove i kćeri. Pod njezinim plaštem oni nisu izgubljeni; iz njenog zagrljaja proizići će nada i mir koji traže, a molim i za svu svoju braću i sestre po Krštenju i ljudskoj obitelji, posebno za bolesne, nemoćne, za zatvorenike i nezaposlene, siromašne i napuštene. Molimo braćo i sestre; molimo Boga s nadom da će nas drugi čuti; i razgovarajmo s drugima u sigurnošću da će nam Bog pomoći – kazao je Papa.
Doista, Bog nas je stvorio kao izvor nade drugima, prave i dostatne nade. Život može preživjeti jedino po velikodušnosti drugih životâ. “Ako zrno pšenice ne padne u zemlju i umre, ostaje samo jedno zrno; ali ako umre, donosi mnogo ploda “(Iv 12, 24). Gospodin, koji uvijek ide pred nama; ono što je rekao to je i učinio. Kad god iskusimo križ, On ga je već iskusio prije nas. Mi ne postavljamo križ kako bismo pronašli Isusa. Naprotiv, On je taj, koji se vlastitim sniženjem, spustio čak i do križa, kako bi pronašao nas te raspršio tamu zla u nama te da nas vrati u svjetlo.
Uz Marijinu zaštitu, budimo za ovaj svijet stražari zore, promatrajući istinsko lice Isusa Spasitelja, na Uskrs tako blistavo. Tako možemo ponovno otkriti mlado i lijepo lice Crkve, koje svijetli kad je ona misionarska, gostoljubiva, slobodna, vjerna, siromašna sredstvima, a bogata ljubavlju – kazao je na kraju propovijedi Sveti Otac.
Papa sa stotinama tisuća vjernika molio Gospinu krunicu
Papa Franjo je sinoć, u Fatimi, gdje se nalazi na hodočašću, sa stotinama tisuća vjernika i hodočasnika, molio svetu krunicu. Nakon molitve krunice, Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, za vjernike je slavio svetu misu.
Papa je s hodočasnicima molio radosna otajstva krunice: Molilo se na različitim jezicima, počevši od portugalskog i arapskog; na španjolskom i ukrajinskom; na talijanskom i kineskom, engleskom i francuskom, te na njemačkom i poljskom jeziku. Papa je sjedio pred kipom Gospe Fatimske kojoj je nešto prije ostavio zlatnu ružu na dar: kao hodočasnik među hodočasnicima.
Teško je opisati stotine tisuća ljudi koji su se okupili na molitvu krunice i gotovo u savršenom sklada hvale, velikoj tišini. U Fatimi se sinoć moglo osjetiti jedno dublje jedinstvo duha. Stotine tisuća ljudi koji su došli iz mnogih zemalja svijeta, molili su se Kraljici Neba da se zauzmu za ljude i da od svoga božanskog Sina, svijetu izmoli dar mira.
U propovijedi, na misnom slavlju kardinal Parolin je stavio naglasak upravo na mir. “Sto godina nakon ukazanja”, za vrijeme kojih je Gospa uputila male pastire da svijetu kažu da se obrati i moli za mir. Milijuni ljudi i dalje žive usred besmislenih sukoba. Čak i na mjestima koja se jednom smatraju sigurnima postoji općenito osjećaj straha. Često nas osvajaju slike smrti, boli nedužnih muškaraca, žena i djece koji traže pomoć i utjehu; žalosti onih koji oplakuju gubitak dragih osoba, zbog mržnje i nasilja te drame izbjeglica i migranata koji tragično stradaju” (Obraćanje diplomatskom zboru, 9. siječnja 2017.).”
“Usred velike zabrinutosti i neizvjesnosti o budućnosti” – upitao je kardinal Parolin – “što Fatima od nas traži? Ustrajnost u posvećenju Bezgrješnom Srcu Marijinu, svakodnevnim prikazanjem krunice. «A što ako se, unatoč našim molitvama, ratovi nastave? – upitao se te potaknuo – Iako neposredni rezultati možda nisu očiti, nastavimo se moliti. Molitva nikada nije beskorisna. Prije ili kasnije donijet će plod.» «Molitva je” – rekao je kardinal – «kapital u Božjim rukama; On ga pretvara u dobro, u svoje vrijeme i na svoj način, koji se veoma razlikuju od naših».
Izvor: Radio Vatikan
