I pruži ruku prema učenicima: »Evo, reče, majke moje i braće moje! Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka.« (Mt 12, 46-50)
Iskustvo nas uči da je puno stvari i situacija koje nas u životu nadilaze, zbog čega se čovjek može osjećati malenim i neznatnim. Tome mogu doprinijeti i vlastita nesavršenost i sklonost pogreškama i grijesima.
Zbog toga vijest da čovjek može biti u istoj ravni s Bogom djeluje pomalo skandalozno, i u čovjeku se nešto buni protiv toga. Ali sam Bog – Isus, to upravo govori: tko vrši volju Oca moga, taj mi je i brat, i sestra i majka. Vršiti volju Očevu jest način našega „pobožanjstvenjenja“, a ona je uvijek nastojanje da se u životu ostvari pravednost, mir, radost, poštovanje i ljubav.
don Boris Vidović