Bog uvijek pošalje pravu stvar u pravo vrijeme, ali ono što mi smatramo pravim vremenom i istinsko pravo vrijeme kako ga Bog poznaje često se razlikuju.
Vjerojatno je veliki problem u našim očekivanjima, našim viđenjima svijeta i života. Kada zaželimo neku stvar onda smo trenutno spremni sve učiniti da je istog trenutka dobijemo, i ne razmišljamo da li nam je ta stvar sada doista najpotrebnija, da li ta stvar u nekoj dužoj vremenskoj perspektivi i cijelini života može i naštetiti.
Bog uvijek pošalje pravu stvar u pravo vrijeme, ali trebamo učiti promatrati vrijeme onako kako ga on promatra. Sve je to njegov način da nas učini stpljivijima, snažnijima, dosljednijima i da naučimo jednom otvoriti svoje oči i za potrebe drugih ljudi, a ne samo za svoje potrebe. Bog želi da izunutra rastemo i sami shvatimo koje su nam stvari doista potrebne i za njih ustrajno molimo te da shvatimo koje nam stvari doista ne trebaju i njih odbacimo.
Bog uvijek pošalje pravu stvar u pravo vrijeme, ali trebamo naučiti vjerovati njemu. Kao dobar i brižan roditelj, tako i Bog ne može uvijek objasniti svome djetetu zašto nije vrijeme za neke stvari samo iz razloga što dijete još nije u mogućnosti to shvatiti, stoga ima beskrajnog strpljenja sa svojom djecom dok ona ne narastu i počnu svijet bolje razumijeti, te ih cijelo to vrijeme vodi kroz sve njihove odluke, probleme i izazove, padove i uspinjanja.
Bog uvijek pošalje pravu stvar u pravo vrijeme, ali mnogo puta mi, ne samo da ne znamo kada je pravo vrijeme, nego ne znamo ni koje su prave stvari za nas. Zato u svakodnevnoj molitvi ulazimo u jedan dublji svijet i tražimo od njega da nam otvori oči i srce, da primimo i prihvatimo ono što nam on daje, jer sve to ima jednoga dubljega razloga kojega još ne poznajemo, ali s vremenom će nam sve to biti savršeno jasno, samo treba malo strpljenja i vjere.
