Čuli smo dio svečane Isusove molitve prije Posljednje večere. Isus moli za svoje učenike i sve one koji će im povjerovati „Oče, ne molim te da ih iz svijeta uzmeš, nego da ih očuvaš od zla“.
Isus zna da nije lako živjeti u svijetu i životu. Svaki čovjek pozna časove kada je jednome previše i kada bi najradije u razočarenju napustili sve zadatke i obveze. Ipak ne smijemo popustiti želji za napuštanjem. Bog nas je postavio u ovaj život i želi da svatko na svojem mjestu živi i da se iskažemo u vjeri, nadi i ljubavi u dobrim i teškim vremenima. Tu se iskaziva kakvoća naše vjere. Ponekad zahvati obeshrabrenost i pobožne ljude. Doživljavaju kako u svijetu sve ide krivim putem, da se mnogo zla događa i ljudi napuštaju Boga. To je tužna stvarnost. Mi ipak vjerujemo u uskrsnuće Isusovo. To je temeljna poruka kršćanstva.
Božja ljubav je jača od svakoga grijeha, zla, patnje i smrti. Bog govori posljednji i ako njemu pripadamo ne može nam se ništa dogoditi. Zato mora nada, nepobjediva nada, nada i u teškoćama i u patnji biti znak istinskog kršćanina. Iz molitve Isusove za učenike učimo kako treba na pravi način moliti za druge. Roditelji za svoju djecu, djedovi za svoje unuke da se djeci ništa zlo ne dogodi i nađu svoje mjesto u životu. Svaka molitva je opravdana, ali je najvažnija molitva ne samo da djeci bude dobro, nego da budu dobri ljudi i da se nikada ne odijele od Boga, da budu očuvani od zla, kako kaže Isus. Jer što koristi ljudima da zadobiju cijeli svijet, a upropaste svoju dušu. Ne radi se o vanjskom uspjehu, nego se radi o duši. Zato moramo biti zabrinuti ne samo za zdravlje, nego i za spasenje duše. To je istina koju na uči vjera.
U ovom svijetu ima mnogo toga što nas tereti i straši. Ipak rečenica koju nam je kazala velika svetica sveta Terezija Avilska neka ulije snagu i sigurnost koja dolazi iz vjere, a glasi: Neka vas ništa ne smete i ne straši. Sve prolazi. Tko Boga posjeduje ne manjka mu ništa. „Bog je sam dovoljan.“ Posebno ove rečenice vrijede za majke i općenito za žene čiji se blagdan u drugu nedjelju svibnja slavi. U povjerenju u Boga koji nas jača preuzimaju majke odgovornost u ljubavi za dijete koje je im Bog darovao. Sveti Ivan evanđelist kaže, da je Bog ljubav, a tko više od majki ima ljubavi. Ta majčinska ljubav ima izvor u Bogu. Ljubav majka i očeva je odlučna za pravilno odrastanje djeteta. Ona u njima oblikuje Božju sliku. Boga još ne vidimo licem u lice, ali tko u ljubavi ostaje u Bogu ostaje i Duh Sveti daje snagu za nesebičan život majkama na čemu smo im zahvalni.
Crkva je krštenjem postala majka, duhovna majka, koja se brine za svoju djecu. Isus je na blagdan uzašašća uzašao na Nebo k Ocu. Ali nas nije ostavio kao siročad, koja nemaju oca i majke. Bog nas ljubi kao svoju djecu i šalje nam Duha Svetoga koji je Ljubav Oca i Sina da nas primi u svoj zagrljaj. Isus nas poziva da i mi budemo jedan drugome otac i majka i da nas svijet po tome prepoznaje kao njegove učenike. To je naše zvanje koje predvode žene i majke. Molimo sa zahvalnošću za njih. Posebno molimo za zagovor BDM koja je slika materinstva Crkve koja nam stalno dariva i posreduje ljubav Božju bez koje se svaka ljudska ljubav gasi. Amen
Don Luka Vuco
