Papa na susretu s beksućnicima: Nema nikakvog opravdanja za nedostatak domova
Na susretu s beskućnicima u Washingtonu, pri karitativnom centru Župe sv. Patrika, papa je Franjo rekao da nam vjera pomaže suočiti se s nepravednim i bolnim situacijama. Osnovana 1794. godine za pastoral irskih katolika koji su radili na izgradnji Bijele kuće i zgrade američkog Kongresa, sveti Patrik najstarija je župa u Washingtonu.
U govoru beskućnicima, Papa je kazao da ga oni podsjećaju na sv. Josipa, kojem se Isus obratio svaki put kad je bio u nevolji. I sveti se Josip suočio s nekim teškim situacijama, osobito kad je ostao bez krova nad glavom upravo kad je Marija trebala roditi svojega sina, Isusa. Biblija jasno kaže da za njih nije bilo mjesta u svratištu i stoga je Sin Božji na svijet došao kao beskućnik – primijetio je Papa.
Poput svetoga Josipa, mnogi se od vas svakodnevno pitaju: Zašto smo beskućnici, bez doma? To je pitanje koje si svi možemo postaviti: Zašto su ova naša braća i sestre bez kuće? Ne može se naći društvenog ili moralnog opravdanja, bilo kakvog opravdanja za nedostatak domova – naglasio je Papa, dodajući kako znamo da nas Bog nikad ne napušta u našim patnjama.
Kao što je podržavala sv. Josipa, tako vjera i u naše teške situacije unosi svjetlo koje raspršuje tamu. Vjera nas otvara tihoj Božjoj prisutnosti u svakom trenutku našega života, u svakoj osobi i svakoj prilici – kazao je papa Franjo. Vjera nam objavljuje da je Bog uz nas, a njegova nas prisutnost potiče na djela ljubavi.
Po vjeri znamo da Bog kuca na naša vrata i poziva nas na ljubav, suosjećanje i služenje jedni drugima – napomenuo je Sveti Otac, dodajući da se Isus poistovjećivao sa svima koji pate i podnose bilo koji oblik nepravde. Papa je nadalje istaknuo molitvu kao protuotrov neosjetljivosti i ravnodušnosti prema patnjama bližnjega. Kako je rekao, molitva nas ujedinjuje, čini nas braćom i sestrama te otvara naša srca i podsjeća nas na prekrasnu istinu koju ponekad zaboravljamo: u molitvi učimo reći „Oče“ i učimo se vidjeti kao braća i sestre.
U molitvi nema bogatih i siromašnih, već postoje samo sinovi i kćeri, braća i sestara. U molitvi nema prve i druge klase, već postoji samo bratstvo. Zaključivši govor, Papa je s okupljenima izmolio Očenaš i blagoslovio ih, tražeći da ni oni ne zaborave moliti za njega.
Papa u američkom Kongresu
Četiri predstavnika američkoga naroda; četiri pojedinca i četiri sna: Abraham Lincoln i sloboda; Martin Luther King i sloboda u pluralnosti i uključivosti; Dorothy Day sa socijalnom pravdom i ljudskim pravima; te Thomas Merton sa sposobnošću za dijalog i otvorenošću prema Bogu – jezgra je to Papinog današnjeg govora u američkom Kongresu, iz koje je razvio i dotaknuo mnoštvo tema: od dužnosti političara i brige za opće dobro, do rata i prodaje oružja, od pravednog gospodarskog uređenja do važnosti obitelji koja je „ugrožena možda kao nikada do sada“, od selilaštva i brige za stvoreno do ukidanja smrtne kazne.
Podsjetivši da je cilj politike zaštita dostojanstva građana i neumorno traženje općega dobra, Papa je istaknuo da je političko društvo stabilno ako se brine za sve svoje članove, osobito za one koji su ranjiviji ili ugroženi. Poslanje političara je usporedio s likom Mojsija: on je zakonodavac koji čuva jedinstvo naroda, ali nas također vodi k Bogu i stoga transcendentnom dostojanstvu čovjeka. Mojsije pruža dobru sintezu vašeg rada: pozvani ste zakonski štititi Božju sliku i priliku u svakom ljudskom životu – ustvrdio je Papa.
Spomenuvši se 150. obljetnice ubojstva američkog predsjednika Abrahama Lincolna, „čuvara slobode“, Papa je izrazio zabrinutost zbog sve većega nasilja u svijetu, koje se izvršava čak i u ime Božje. Potrebna je budnost i „osjetljiva ravnoteža“ u borbi protiv nasilja počinjenog u ime vjere, ideologije ili gospodarskog sustava. No valja se jednako tako čuvati pojednostavljenja, koje vidi samo dobro i zlo, odnosno pravednike i grješnike. Umjesto poticanjem mržnje i nasilja, odgovoriti nam je mirom i pravednošću. Potrebno je obnoviti nadu i surađivati za opće dobro, raditi zajedno, u poštivanju međusobnih razlika i savjesti.
Sveti je Otac potom istaknuo kako je važno da se i danas čuje glas vjere. Doprinos raznih vjerskih denominacija, koje su pomogle u izgradnji Sjedinjenih Država, snažno je oruđe u borbi protiv novih oblika ropstva. Teške nepravde koje ih uzrokuju mogu se nadvladati samo novim politikama i novim oblicima društvenog konsenzusa – smatra papa Franjo.
Spomenuvši se Martina Luthera Kinga, slavnog borca za društvenu jednakopravnost, Papa je skrenuo pažnju na useljeništvo. Mi, narod ovoga kontinenta, ne bojimo se stranaca, jer smo većinom i mi jednom bili stranci. To kažem kao sin useljenikâ, znajući da su mnogi od vas također potomci useljenikâ. Tragično je što se prava onih koji su ovdje bili davno prije nas nisu uvijek poštivala – rekao je Papa dodajući: Počinjene se pogreške ne smiju ponoviti kad stranac među nama zatraži pomoć. Potrebno je odgojiti nove naraštaje da bližnjemu ne okreću leđa.
Suočavamo se s najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata – rekao je Papa, podsjećajući da je bolji život, koji traže izbjeglice, isto ono što želimo za svoju djecu. Ne treba nas prestrašiti njihov broj, već ih valja vidjeti kao osobe i odgovoriti ljudski, pravedno i bratski. Moramo izbjeći opće iskušenje da odbijemo svakoga tko nam se učini problematičan. Zlatno nas pravilo podsjeća na našu dužnost da branimo i štitimo ljudski život u svakom dijelu njegova razvoja – naglasio je Sveti Otac. Zbog toga od početka svojeg papinstva zagovara opće ukidanje smrtne kazne jer, kako je objasnio, svaki čovjek ima neotuđiva prava, a društvu može samo koristiti rehabilitacija osuđenika. U tom je vidu izrazio podršku jednakim nastojanjima američkih biskupa.
Spomenuvši se pak službenice Božje Dorothy Day, utemeljiteljice Katoličkog radničkog pokreta, Papa je potaknuo na borbu protiv siromaštva i gladi na svim područjima. To uključuje stvaranje i raspodjelu dobara, ispravno korištenje prirodnih bogatstava i tehnologije te gajenje poduzetničkog duha. Istaknuo je da je poduzetništvo plemenito zvanje, osobito kad stvara radna mjesta. Nadalje je rekao da u opće dobro spada i zemlja te da su potrebni novi koraci kako bi se spriječile najteže posljedice uništavanja okoliša koje je uzrokovala ljudska djelatnost. Sveti je Otac izrazio uvjerenje da Sjedinjene Države u tome imaju važnu ulogu, ustvrdivši da je sada pravo vrijeme za ostvarivanje „kulture skrbi“ i „cjelovitog pristupa“ u borbi protiv siromaštva, u vraćanju dostojanstva isključenima i u zaštiti prirode.
Papa je Franjo potom istaknuo lik cistercita Thomasa Mertona, nazivajući ga prije svega čovjekom molitve i dijaloga, koji je promicao mir među narodima i religijama. Sa stajališta dijaloga, spomenuo je povijesno zbližavanje Kube i Sjedinjenih Država. Moja je dužnost graditi mostove i pomoći ljudima da čine to isto. Kad zemlje koje se nisu slagale nastave put dijaloga – put koji je mogao biti prekinut zbog najopravdanijih razloga – otvaraju se nove mogućnosti za sve – rekao je Papa dodajući: Dobar politički vođa uvijek izabire pokretanje procesa, a ne zauzimanje prostora.
Biti u službi dijaloga i mira znači također biti odlučni u sprječavanju brojnih oružanih sukoba u svijetu – istaknuo je papa Franjo te potaknuo da se upitamo: Zašto se oružje prodaje onima koji kane nanijeti nezamislivu patnju pojedincima i društvu? Odgovor je poznat: novac, često natopljen krvlju nevinih. Pred sramotnom i suodgovornom šutnjom naša je dužnost da se suočimo s tim problemom i zaustavimo trgovinu oružjem – naglasio je Sveti Otac. Na koncu je istaknuo važnost obitelji, koja zaslužuje našu podršku i ohrabrenje, ali koja je danas ugrožena, možda kao nikada prije – i to i iznutra i izvana. U pitanje se dovode temeljni odnosi, kao i sami temelj braka i obitelji – upozorio je Papa.
Nacija je velika kada štiti slobodu poput Lincolna, promiče kulturu punopravnosti za svu braću i sestre poput Martina Luthera Kinga, teži pravednosti i zagovara potlačene poput Dorothy Day u njezinu neumornom djelovanju, koje je plod vjere koja teži dijalogu i sije mir u kontemplativnom stilu Thomasa Mertona. Neka Bog blagoslovi Ameriku! – rekao je Papa Franjo na kraju svojeg govora.
Papa proglasio svetim blaženoga Junipera Serru
Pozvani smo na radost, a ne da se privikavamo na varke – istaknuo je Sveti Otac u propovijedi na misi tijekom koje je u nacionalom svetištu Bezgrješnoga začeća u Washingtonu blaženoga Junipera Serru proglasio svetim. Osvrćući se na misionarsko djelovanje „vjerovjesnika Kalifornije“, Papa je potaknuo na naviještanje Krista, koji grli i oprašta, te da budemo svjesni kako svjetovni duh može „umrtviti srce“.
Obred je proglašenja svetim započeo hvalospjevom ‘Dođi Duše Presveti’, a potom je postulator kauze pročitao životopis blaženoga Junipera i izmoljene su Litanije svetih. Sveti je Otac potom pročitao obrazac proglašenja svetim. Papu je na putu prema svetištu pratila radost tisuća osoba, a u svetištu ga je dočekalo više od četiri tisuće sjemeništaraca, redovnica, redovnika i laika. Nakon kratke molitve pred Presvetim, Papa se u procesiji zaputio prema oltaru ispred svetišta gdje su u tišini čekali vjernici, američki biskupi, izaslanstvo Kalifornije te dvadeset američkih domorodaca u tradicionalnim nošnjama.
Novi je svetac u 18. stoljeću svoj život potrošio „braneći dostojanstvo domorodačke zajednice, štiteći je od zloporaba“ koje i danas nanose bol – rekao je Papa te se osvrnuo na svečevo geslo koje je nadahnjivalo njegov rad i oblikovalo život. Običavao je govoriti, a živio je govoreći: „uvijek naprijed!“ – podsjetio je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na njegovo svjedočenje o „Crkvi u izlasku“ prema drugima. Polazeći pak od činjenice da „srcu“ prijete smrtne opasnosti ako ga zavede „svjetovni duh“, Papa je istaknuo da u nama ima nešto što nas poziva na radost, te potaknuo da se ne priviknemo na zadovoljavajuće varke.
Prava se radost, prema Svetom Ocu, oslanja na iskustvo pružanja milosrđa, jer je ono plod iskustva Božjega milosrđa. Papa je pozvao na biranje „punog života“, koji ima smisla, koji je u opreci sa „žalosnim“ bezvoljnim životom, a koji malo po malo postaje navika i umrtvljuje srce. Misionarstvo i skrb za druge daju puninu života, nasuprot svjetovnom duhu koji poziva na „prilagodljivost i lagodnost“ – ustvrdio je Sveti Otac.
Papa je potaknuo da Krista, po uzoru sv. Junipera, nosimo svima. On je gledao čovječanstvo ispaćeno u gladi, bolesti, grijehu, u razorenim, iznemoglim, prljavim i uništenim životima, koje je slomio neuspjeh. Tim životima valja naviještati ‘ludost’ Oca koji ih želi pomazati uljem nade, uljem spasenja. Kršćanin nalazi radost u poslanju: idite ljudima svih naroda! Kršćanska je radost u poslanju: idite i naviještajte! Kršćanin obnavlja i osuvremenjuje radost u pozivu: idite i pomazujte – ustvrdio je Sveti Otac.
Isus ne bira one kojima treba ići. Poslanje se rađa iz života onoga koji se osjetio traženim i ozdravljenim, nađenim i oproštenim, a ne iz nekoga zgotovljenoga projekta ili čekanja nekog „uljepšanog, urešenog i našminkanoga života“ kako bi se djelovalo. Idite na raskrižja cesta, idite… bez straha, bez predrasuda, bez uzvisivanja, bez čistunstva, naviještajte onima koji su izgubili životnu radost; idite naviještati milosrdni Očev zagrljaj – potaknuo je Papa.
Idite i naviještajte jer grješke, prividi, nerazumijevanja nemaju posljednju riječ u životu neke osobe. Sveti i vjerni Božji puk ne strahuje od grješaka nego od zatvaranja, od pretvaranja u elitu, od nalijepljenosti na vlastite sigurnosti. Zna da je zatvaranje, u svojoj mnogolikosti, uzrok mnogih bezvoljnosti – zaključio je Sveti Otac.
Papa Franjo posjetio samostan Malih sestara siromaha
Papa Franjo jučer (23. rujna) je nenajavljeno posjetio samostan Malih sestara siromaha, u blizini američkog nacionalnog svetišta Bezgrješnog Začeća, gdje je slavio misu kanonizacije sv. Junipera Serre. Sestre vode nekoliko domova i zdravstvenih ustanova u Sjedinjenim Državama te je i njihov red uključen u podizanje tužbe protiv Obamine administracije zbog novog zakona o zdravstvenoj skrbi, prema kojem bi i vjerske zajednice morale zdravstvenim osiguranjem pokrivati troškove kontracepcije.
Papin je posjet sestrama očit znak podrške njihovu sudskom pothvatu – rekao je p. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, objašnjavajući kako je posjet sestrama povezan s potporom američkim biskupima koju je Papa izrekao u govoru pred predsjednikom Obamom. Program nije predviđao posjet sestrama, ali mislim da je od velike važnosti u ovome trenutku – zaključio je p. Lombardi.
Papa američkim biskupima: Budite pastiri bliski ljudima i promicatelji kulture susreta
Znajte da vas Papa prati i podržava – rekao je Sveti Otac u jučerašnjem (23. rujna) govoru američkim biskupima u katedrali sv. Mateja apostola u Washingtonu, pozivajući ih da štite siromašne, useljenike, obitelj i da se bore protiv pobačaja. Nisam došao kako bi vam sudio ili držao lekciju. Dopustite mi samo da vam u slobodi ljubavi progovorim kao brat među braćom – rekao je papa Franjo biskupima u Sjedinjenim Državama, ohrabrujući ih u aktualnim izazovima.
Napomenuo je kako je svjestan hrabrosti s kojom su se suočili s teškim trenucima, ne bojeći se ostaviti po strani ono što nije nužno, kako bi ponovno zadobili autoritet i povjerenje koje se traži od Kristovih poslanika. Sveti je Otac podržao njihova nastojanja oko liječenja rana zlostavljanja i da se takvi zločini više nikada ne ponove.
Rekao je da je svjestan velikih napora koji su pratili evangelizaciju Amerike, često na negostoljubivim područjima i granicama. Istaknuo je kako Crkva ima biti u izlasku te je biskupe zamolio da budu „pastiri bliski ljudima“, brinući se da se svećenici ne zadovolje osrednjošću. Jao nama ako od križa učinimo zastavu za svjetovne borbe – upozorio je Papa. Napomenuo je kako zna da se suočavaju s mnoštvom izazova i često neprijateljstvom te da stoga uvijek postoji iskušenje da se ustupi strahu te smišlja grube odgovore na žestoko protivljenje. No – kako ih je podsjetio – mi smo promicatelji kulture susreta te je put kojim trebamo ići dijalog – među sobom, sa svojim prezbiterima, s laicima, obiteljima i društvom.
U suprotnom nije moguće shvatiti razmišljanje drugoga ni uvidjeti kako brat kojeg želimo privesti otkupljenju vrijedi više od njegovih stavova. Grub i razdoran jezik nije prikladan pastiru i nema mjesta u njegovom srcu – rekao je Papa, ističući da je samo privlačnost dobrote i ljubavi istinski uvjerljiva. Naglasio je da je poslanje biskupa gajiti jedinstvo, čiji sadržaj definiraju Božja Riječ i Kruh nebeski, a ono nadilazi prepreke i ujedinjuje narode, rase, klase i naraštaje.
Kako je rekao Papa, sloboda i dostojanstvo naših društava ovise o tome kako ćemo se suočiti s velikim izazovima našega doba: nevine žrtve pobačaja, djeca koja umiru od gladi ili bombardiranja, useljenici koji se utapaju ili traže bolju budućnost, stari i bolesni koje se smatra teretom, žrtve terorizma, ratova, nasilja i trgovine drogom, okoliš koji razara čovjekov izrabljivački odnos prema prirodi. Krivo je okrenuti glavu ili šutjeti – upozorio je papa Franjo.
Ustvrdio je kako su Sjedinjene Države i dalje useljenička zemlja, osobito za one koji dolaze iz Latinske Amerike. Nijedna američka ustanova ne čini više za useljenike od vaših kršćanskih zajednica – kazao je Papa, dodajući da se biskupi sada suočavaju s valom latinsko-američkog useljeništva, što utječe na mnoge biskupije. Osjećam potrebu zahvaliti vam i potaknuti vas ne samo kao rimski biskup, već i kao pastir s Juga. Možda vam neće biti lako proniknuti njihovu dušu, možda će vas njihova različitost staviti pred kušnju? Ali znajte da i oni imaju bogatstva za podijeliti. Zbog toga ih prihvatite bez straha – poručio je Papa američkim biskupima.
Radio Vatikan
