Što papa Franjo poručuje čovječanstvu enciklikom Fratelli tutti?

Papa o svojoj novoj enciklici

Osvrćući se u nedjelju 4. listopada na svoju novu, socijalnu encikliku “Fratelli tutti“. „ O bratstvu i socijalnom prijateljstvu” papa Franjo je istaknuo kako “znakovi vremena jasno pokazuju da ljudsko bratstvo i briga za stvoreni svijet predstavljaju jedini put prema cjelovitom razvoju i miru”. Vjernici okupljeni na Trgu sv. Petra, na molitvi Anđeo Gospodnji s Papom novu su encikliku dobili na dar u izvanrednom izdanju poluslužbenog vatikanskog dnevnika „ L’Osservatore Romano“. Papa Franjo je kazao: boravio sam jučer u Asizu kako bih potpisao novu encikliku „ Fratelli tutti“,“ O bratstvu i socijalnom prijateljstvu“. Prikazao sam je Bogu na grobu svetog Franje, koji me je nadahnuo da je napišem, jednako kao i prethodnu „Laudato si’. Znakovi vremena jasno pokazuju da ljudsko bratstvo i briga za stvoreni svijet predstavljaju jedini put prema cjelovitom razvoju i miru. Na što su već ukazivali sveti pape Ivan XXIII., Pavao VI. i Ivan Pavao II. Danas vama koji ste na Trgu, a i izvan Trga , s radošću poklanjam novu encikliku u izvanrednom izdanju dnevnika „L’Osservatore Romano“. S ovim izdanjem ponovno se započinje svakodnevno objavljivati papirnato izdanje lista „L’Osservatore Romano“. Neka sveti Franjo prati hod bratstva u Crkvi, među vjernicima svih religija i među svim narodima, rekao je Papa u svom obraćanju vjernicima nakon molitve Angelusa.

Teolog prof. Paul M. Zulehner: Papa imenuje “otvoreno mračne strane svjetske situacije”

U svojoj novoj enciklici papa Franjo “otvoreno imenuje mračne strane svjetske situacije” i nudi svjetskoj zajednici pratnju religija za novi “put nade” i solidarnosti: To objašnjava bečki pastoralni teolog Paul Zulehner u prvoj analizi Papine enciklike objavljene u nedjelju. Enciklika sadrži brojne ideje o socijalnoj i mirovnoj etici, kao i profesionalnu etiku političara. Papa prevodi “Fratelli tutti” kao citat svetog Franje u podnaslovu s referencom na potrebno “bratstvo” i “društveno prijateljstvo”. “Papa je uvjeren da su oni najbolji lijek za ranjeni svijet”, tako  je profesor Paul Zulehner izjavio novinskoj agenciji Kathpress. Prvo poglavlje enciklike glasi “poput osjetljivog zrcala svijeta”, kaže Zulehner u svojoj analizi čiji je puni tekst dostupan i na privatnom blogu teologa: “Na svjetlo dana se iznose mračne strane svjetske situacije: ugroženo ujedinjenje Europe i Latinskoj Americi, zatvoreni oblici nacionalizma, egoizam i gubitak društvene svijesti, izolacija tolikog broja ljudi dok svijet raste zajedno, nedostaci bezlične digitalizacije koja dovodi do ponekad nedopustivih upisa u društvene mreže, odbačene kulture i novih oblika ropstva. ” Iz perspektive pastoralnog teologa, u papinskom se pismu o ranama prirode nalazi “iznenađujuće malo”. Međutim, papa Franjo je o tome već detaljno napisao u svojoj enciklici “Laudato si” 2015. godine. Pandemija korone učinila je neke tamne strane svjetske situacije “vidljivima” kao u povećalu. Unatoč “svjetskom ispovjednom ogledalu” koje je on predstavio… “Bombardirao je ‘suvremeni registar grijeha’ pozivom da sagleda te mračne strane svjetske situacije i da onda krene putem nade.”

Ljudsko dostojanstvo i “univerzalna ljubav”

U enciklici Papa meditira poznatu biblijsku priču o milosrdnom Samaritancu na “izrazito politički način”. Glavna poruka pisma je ključna riječ “univerzalna ljubav” – koju žive ljudi u “otvorenom društvu” odgovorni za zacjeljivanje rana ljudi. Briga za narode i nacije. Na taj nas način papa Franjo podsjeća da sve religije vjeruju u “jednog oca svih” i “jednake su u nepovredivom dostojanstvu i dokumentiranim osnovnim pravima”. Za Papu to duboko jedinstvo čovječanstva konkretno znači: “Ne postoje ni” drugi “ni” „oni tamo “, već samo” mi “, rezimirao je teolog pastoralne teologije Zulehner. Papa Franjo opisuje značenje ove podijeljene odgovornosti “u provokativnoj konkretnosti: solidarnost znači borbu protiv strukturnih razloga siromaštva, nejednakosti, nedostatka posla, zemlje i stanova i negiranja socijalnih prava i prava radnika”.

“Dobro utemeljena analiza socijalne i mirovne etike”

Papa Franjo također ponavlja svoju zabrinutost za ljude koji traže zaštitu u svojoj enciklici. “Bori se kako bi osigurao da svi ljudi pronađu životne uvjete iz kojih ne moraju bježati. Ali sve dok ljudska obitelj to ne uspije učiniti u svim prepoznatim naporima, važno je” prihvatiti, zaštititi, promovirati i integrirati “izbjeglice”, citira prof. Zulehner iz papinskog pisma. Papa Franjo će biti specifičan i tražit će, na primjer, humanitarne koridore ili lakši pristup vizama. Paul M. Zulehner: “Dakle, za Papu je važno ne samo apelirati na lijepu istinu jedinstva svih ljudi, već i da je to horizont za vrlo konkretno djelovanje. Tada postaje proturječje pjevati himne jedinstva, a ne prihvaćati djecu iz Morije.” Pastoralni teolog Zulehner također pohvaljuje papu za “teološki utemeljenu analizu socijalne i mirovne etike” u sedmom poglavlju enciklike. U tome se Papa pokazuje čvrsto uvjeren katoličkom socijalnom doktrinom da samo pravda za sve može dovesti do nacionalnog i svjetskog mira te obnavlja svoje apele protiv nuklearnog naoružanja, smrtne kazne, ali i navodno “pravednog rata”.

Ogledalo savjesti za političare

Papa Franjo također posvećuje puno prostora “profesionalnoj etici za političare”. Paul Zulehner se poziva na peto poglavlje papinske okružnice; to je “poput zrcala savjesti za političare”. Oni su “pozvani brinuti se za slabost ljudi”, a politika “uvijek radi za sve”. Ako političarima nedostaje ove “državničke” širine, izgubilo bi se dostojanstvo, i dostojanstvo onih koji su im povjereni i njihovo vlastito povjerenje. “Sljedeći važan aspekt zdrave politike jest da se ona ne smije podrediti gospodarstvu, koje zauzvrat ne bi trebalo podlijegati diktatu učinkovitosti. Oboje podliježu „općem dobru”, kaže Zulehner, sažimajući papine riječi. U svom se pismu papa Franjo izričito obratio ne samo Katoličkoj crkvi, već i svim ljudima dobre volje, naglasio je Paul Zulehner u zaključku: “Hoće li Papu u ovom osjetljivom času ljudske povijesti čuti dovoljno ljudi koji će biti odgovorni za prijelomne odluke? Mnogi hvale pisanje i nastavljaju s “bolesnom normalnošću”? 

Papa želi dati orijentaciju svijetu sa enciklikom “Fratelli tutti”

Prošlo je pet godina otkako je enciklika “Laudato si” dala zapažene impulse s obzirom na globalno zagrijavanje i uništavanje prašume. Od tada se svijet promijenio, nove krize zahtijevaju nove odgovore. Čitav je svežanj akutnih kriza s kojima se papa Franjo bavi u svojoj novoj društvenoj enciklici. Od uspona populističkih ideologija preko migracijske krize do posljedica pandemije korone. U “Fratelli tutti” Papa se bavi svim glavnim problemima koji trenutno utječu na čovječanstvo. Ali puno prostora posvećuje i “klasičnim” temama poput nepravedne raspodjele bogatstva ili rata i mira. Izričito je upućen ne samo kršćanima, već svim ljudima, bez obzira na njihovu vjeru. Da bi mogao pružiti orijentaciju prihvatljivu za sve religije, on odabire prispodobu o milosrdnom Samaritancu. To je iz Biblije, ali etička poruka priče o čovjeku koji padne među pljačkaše i spasi ga prezreni neznanac dok ga pobožni ostavljaju u jarku toliko je jednostavna i jasna da je svatko može razumjeti. Pojednostavljeno, Papa preporučuje čovječanstvu da se vrati drevnim temeljima dobročinstva kako bi riješilo trenutne probleme. Na prvi pogled to djeluje gotovo naivno. Svatko tko zna malo o problemima političke etike, zadivit će se ovom prividnom mješavinom individualno etičkih i političkih pitanja. No, čitanje dokumenta koji na njemačkom jeziku ima oko 80 stranica A4, pokazuje da nije najgori pristup prenijeti perspektivu dobročinstva u politiku. Papa Pio XI. rekao je to prije gotovo 100 godina u crkvenom društvenom učenju. Čija je epoha bila obilježena procvatom novih ideologija fašizma i sovjetskog komunizma. Papa Franjo će vjerojatno jednako malo prevladati svojim idejama kao i tadašnji Pontifeks. I sam priznaje: “Plan s velikim ciljevima za razvoj čovječanstva danas zvuči kao ludilo.” Pa ipak, to je vrijednost koju ne treba podcjenjivati ​​kada poglavar najveće svjetske vjerske zajednice pokušava pružiti takav društveno etički okvir. Bilo u migracijskoj krizi, ili kad se bave političkom agitacijom na društvenim mrežama. Oni koji se orijentiraju na dobrotvorne svrhe znaju što treba učiniti ili ne. Dvije su glavne ideologije koje proturječe ovom pristupu i s kojima se Papa u svojoj enciklici više puta prepire. Jedan su novi oblici nacionalno egoističnog populizma koji se izolira od imigracije i koji Papa kažnjava kao mogućnost (“neprihvatljivu”) koja je zabranjena kršćanima. Drugi glavni protivnik je tržišni liberalizam, koji Papa naziva političkom bitkom “neoliberalizam”.  Papa Franjo opovrgava nadu tržišnih liberala da će zbroj ostvarenja pojedinačnih interesa na kraju proizvesti najbolje za sve i umjesto toga propovijeda dalekosežni oblik zajedničkog dobrog razmišljanja. “Kao zajednica dužni smo osigurati da svi mogu živjeti i razvijati se dostojanstveno.” Ide toliko daleko da prihvaća pravo na privatno vlasništvo samo kao “sekundarno prirodno pravo” koje proizlazi iz primarnog “načela univerzalnog određivanja dobara”. Kada je riječ o migraciji, Papa ide dalje od svojih prethodnika, izjavivši da je “svaka zemlja ujedno i zemlja stranca, jer dobra teritorija ne smiju biti uskraćena potrebitima koji dolaze iz drugog mjesta” . Sve to dovodi do gotovo utopijske vizije “planeta koji svim ljudima nudi zemlju, dom i posao” i objave rata “besmislenoj i kratkovidnoj strategiji sijanja straha i nepovjerenja u vanjske prijetnje”. Svatko tko želi verbalno streljivo u predstojećim izbornim kampanjama na “Fratelli tutti” vjerojatnije je da će se naći na lijevom krilu stranke. Iako Papa svojim odbijanjem pobačaja i eutanazije u svom tekstu također priprema glomazne poruke za političku ljevicu.

Ludwiga Ring-EifelRim, 04.10.2020 (KAP / KNA)

Enciklika “Fratelli tutti”: Papa poziva na novi svjetski poredak

Hitna molba za bratstvo i socijalno prijateljstvo preko svih granica kako bi se izborile s posljedicama pandemija i globalnim izazovima poput socijalne nejednakosti i migracija, socijalne enciklike imaju rodno osjetljiv naslov. Papa Franjo obratio se čovječanstvu s hitnom molbom za bratstvo i socijalno prijateljstvo preko svih granica. U socijalnoj enciklici “Fratelli tutti” objavljenoj u nedjelju na osam jezika, pozvao je na okretanje od egoizma na svim razinama društva. To je jedini način za suočavanje s posljedicama pandemije korone i globalnim izazovima poput socijalne nejednakosti i migracija.  Papa kao 83-godišnjak se izričito obraća u svom pismu, koje ima osobine socijalne utopije, “svim ljudima dobre volje” bez obzira na njihova uvjerenja. Prema vlastitom priznanju, papa Franjo je prijedlog za tekst dobio i od egipatskog velikog imama Ahmada Al-Tayyeba, vodećeg islamskog učenjaka. Kao dokument o papinoj politici, enciklika je vrlo obvezujuća za 1,3 milijarde katolika širom svijeta. U tekstu koji obuhvaća 287. članaka, Papa zagovara slijedeći primjer svetog Franje, da “u prijateljskoj otvorenosti prepoznaju, cijene i vole druge ljude, bez obzira na podrijetlo ili socijalnu pripadnost”. Svatko tko misli da može starim sustavima riješiti globalne probleme nakon korona krize, “na krivom je putu”. Prema vlastitim riječima, Papu su nadahnuli i nekatolici poput američkog aktivista za građanska prava Martina Luthera Kinga, južnoafričkog anglikanca Desmonda Tutua i Mahatmu Gandhija. Kad se bavi sukobima, Papa poziva na jačanje Ujedinjenih naroda i poziva na podređivanje nacionalnih interesa globalnom općem dobru. Opet osuđuje rat i naoružanje kao sredstvo politike. Također se protivi prevelikom utjecaju gospodarstva. Zahtijeva uključivanje svih društvenih skupina, uključujući i najslabije, u procese donošenja odluka i razvoja. Pritom stoji iza “opcije za siromašne”, i prava na kulturni identitet protiv globalnog izjednačavanja; osuđuje to kao kolonijalizam. Na temu migracije, papa Franjo naglašava da je sve dok u zemljama porijekla nedostaju uvjeti za dostojanstven život, važno “poštivati ​​pravo svake osobe da pronađe mjesto gdje ne samo da zadovoljava svoje osnovne potrebe i potrebe svojih obitelji, već i sebe može se u potpunosti ostvariti i kao osoba “. Svaka je zemlja “ujedno i zemlja stranca”; roba teritorija “ne bi trebala biti uskraćena potrebnoj osobi koja dolazi iz drugog mjesta”. U subotu 3. listopada je Papa otputovao u Asiz kako bi potpisao encikliku na grobu sv. Franje . Srednjovjekovni brat prosjak uzor je radikalnog pristupa svim ljudima i stvorenjima. “Fratelli tutti” njegova je treća enciklika i slijedi encikliku “Laudato si” iz 2015. godine. Ovo pismo o okolišu i socijalnoj pravdi odnosilo se i na Franju Asiškog.

Rodno osjetljiv naslov

Papina treća enciklika izričito se obraća ženama s rodno osjetljivim naslovom. U Njemačkoj verziji stoji “Fratelli tutti – o bratstvu i društvenom prijateljstvu”. Uoči ovoga došlo je do neslaganja oko toga kako bi talijansku riječ “fratellanza” (doslovno: bratstvo) najbolje mogla prevesti. Ne samo iz Njemačke glasovi su tražili inkluzivniju varijantu s uspjehom. Nasuprot tome, naslov dokumenta iz Abu Dhabija koji je Papa objavio s velikim imamom Ahmadom Mohammadom Al-Tayyebom iz Kaira početkom 2019. godine i dalje je rekao “o bratstvu svih ljudi”. Riječ “bratstvo” ne pojavljuje se jednom u ovom tekstu. S obzirom na novu encikliku, direktor papinskih medija Andrea Tornielli nedavno je izjavio: “Bilo bi apsurdno misliti da tekst naslova namjerava isključiti više od polovice adresata.” Papa Franjo se želi obratiti “svim sestrama i braći, svim muškarcima i ženama dobre volje”.

Papa upozorava na digitalne medije

Papa u svojoj okružnici “O bratstvu i društvenom prijateljstvu” posvećuje odjeljak na više stranica novim medijima. U njemu upozorava na štetne učinke globalnih digitalnih mreža. Samo to “nije dovoljno za izgradnju mostova”, piše papa Franjo. U daljnjem dijelu enciklike on hvali Internet zbog mogućnosti susreta, ali mora se neprestano provjeravati vode li današnji oblici komunikacije „zapravo velikodušan susret “. Pod naslovom “Obmana komunikacije”, Papa kritizira činjenicu da u digitalnom svijetu “sve postaje predstava”. “Život je pod stalnom kontrolom.” Poštovanje prema bližnjima se ruši, granice srama padaju i društvena agresivnost se širi. “To se događa s neobuzdanim nedostatkom suzdržanosti koji se ne bi mogao dogoditi u susretu licem u lice, jer bismo u protivnom na kraju jedni druge rastrgali”, rekao je Papa. Uz to, postoji rizik da korisnici budu spriječeni u razvoju stvarnih međuljudskih odnosa. Budući da je virtualna blizina mreže samo prividna, “potrebne su fizičke geste, izrazi lica, trenuci tišine, govor tijela, pa čak i miris, drhtanje ruku, crvenilo i znojenje, jer sve to govori i pripada ljudskoj komunikaciji.” Umjesto toga, umrežavanje često dovodi do “potrošačke izolacije” i stvaranja “destruktivnih skupina mržnje”. Nije stvar u platformi uzajamne pomoći, kako bi neki vjerovali, već u “čistim sindikatima protiv neprijatelja”. Dakle, “ljudi ili situacije koji su povrijedili našu osjetljivost ili su nam bili neugodni, danas se jednostavno eliminiraju u virtualnim mrežama”, kaže papa Franjo. “Na taj način formiramo virtualni krug koji nas izolira od okoline u kojoj živimo.”

Vatikan, 4. listopada 2020. (KAP) www.kathpress.at/FratelliTutti

vlč. Vladimir Trkmić

Facebook Komentari

comments

admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

+ 59 = 64