Karlovac
Karlovac je grad parkova , i grad na četiri rijeke od kojih Mrežnica , Korana i Kupa prolaze kroz izgrađena područja, a Dobra je nekoliko kilometara izvan centra grada. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Karlovac imala je ukupno 55.705 stanovnika. 49.140 njegovih građana bili su Hrvati (88,21%), 4.460 Srbi (8,01%), 250 Bošnjaci (0,45%), 237 Albanci (0,43%), 72 etnički Makedonci (0,13%), 49 Crnogorci (0,09%) ), a ostatak su bile druge nacionalnosti. Stanovništvo prema vjeroispovijesti u 2011. bilo je sljedeće: 45.876 rimokatolika (82,36%), 3.866 pravoslavnih kršćana (6,94%), 2.806 ateista (5,04%), 705 muslimana (1,27%), 488 agnostika (0,88%) i drugi. U Austriji se u godinu dana iz Katoličke crkve ispiše broj vjernika veličine grada Karlovca. Teško je znati koji su sve razlozi za ispisivanje iz Katoličke crkve. Neki navode da je to crkveni porez u iznosu od 1% godišnje od primanja, prihoda, ili plaće. Predsjednik Biskupske konferencije Austrije, nadbiskup Franz Lakner je javno progovorio kako je Katoličkoj crkvi u Austriji, a isto tako svakom vjerniku potrebna nova vjerodostojnost. A to bi značilo da treba Crkva, a isto tako pojedinci trebaju pronaći nove oblike, i razloge radosne i zauzete pripadnosti katoličkim zajednicama: župi i nadbiskupiji, te krajevnoj Crkvi. Tako veliki broj godišnjih napuštanja i odlazaka iz Katoličke crkve u Austriji mora imati veći spektar razloga zbog čega se ljudi udaljuju od svojih matičnih zajednica. To sigurno nije samo crkveni porez od 1%.
Crkveni porez u Austriji
Da bi mogla ponuditi svoje aktivnosti (pastoralnu službu, sakramente, crkvene informacije, karitativne ustanove, …), potrebna je katoličkoj Crkvi u Austriji, kao i u drugim zemljama, financijska potpora njenih članova. Svećenici nisu direktno plaćeni za svoju pastoralnu službu, nego svoj prihod primaju od nadbiskupije. Svaki član katoličke Crkve u Austriji plaća jedan dio svoga oporezivoga prihoda (oko 1%) svojoj biskupiji, Ovaj doprinos znak je solidarnosti, a svi ovi doprinosi omogućuju katoličkoj Crkvi u Austriji ispuniti njene pastoralne, karitativne i kulturne zadaće (75%). Porez nije nametnut, nego dobrovoljan doprinos za koji se odlučuje svaki zaposlenik, katolik koji radi u Austriji. O tome svjedoči jedan dopis bečke nadbiskupije vjernicima, katolicima:
Obavijesti o crkvenom doprinosu
Informationen auf Kroatisch
Rimokatolička Crkva u Beču
Poštovani članu katoličke Crkve!
Vi već neko vrijeme živite u Austriji. Kao katolik ste sigurno već posjetili Crkvu, sudjelovali na bogoslužju ili koristili neke od mnogih usluga crkvenih ustanova. Da bi mogla ponuditi svoje aktivnosti (pastoralnu službu, sakramente, crkvene informacije, karitativne ustanove, …), potrebna je katoličkoj Crkvi u Austriji, kao i u drugim zemljama, financijska potpora njenih članova. Svećenici nisu direktno plaćeni za svoju pastoralnu službu, nego svoj prihod primaju od bečke nadbiskupije. Svaki član katoličke Crkve u Austriji plaća jedan dio svoga oporezivoga prihoda (oko 1%) svojoj biskupiji, Ovaj doprinos znak je solidarnosti, a svi ovi doprinosi omogućuju katoličkoj Crkvi u Austriji ispuniti njene pastoralne, karitativne i kulturne zadaće (75%). Da bismo mogli točno i pravedno obračunati Vaš Doprinos, Vi nam možete pomoći time da nam date na uvid iznos vaše oporezive zarade i da nas obavijestite o Vašim ekonomskim prilikama. Molimo Vas stoga, da redovito održavate kontakt s Vašim uredom za crkveni porez. Vi ste dobrodošli u zajednicu rimokatoličke Crkve u Austriji i naše župe vam stoje uvijek otvorene.
U Austriji Katolička crkva objavila godišnju statistiku
Katoličku crkvu u Austriji je 2020 god. napustilo je 58.535 ljudi, 13,7 posto manje nego 2019. Ukupan broj katolika u Austriji bit će 4,91 milijun u 2020. godini. Broj svećenika, krštenja, vjenčanja i krizme i dalje opada. Prihod od crkvenih naknada popeo se na 481 milijun eura u 2019. godini.
Činjenice
Broj ljudi koji napuštaju Katoličku crkvu pao je 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, broj katolika u Austriji lani je ponovno lagano opao, ali je uglavnom bio stabilan. Rezultat je to statistike koju su austrijske biskupije objavile u srijedu, 13. siječnja 2020. god. Sukladno tome, na dan 31. prosinca 2020. u Austriji ima 4,91 milijuna katolika. Prema službenim statistikama Austrijske biskupske konferencije, 2019. godine bilo je 4,98 milijuna katolika. To odgovara padu od oko 1,5 posto. Službena crkvena statistika 2019. također je objavljena u srijedu. Broj ljudi koji su napustili crkvu smanjio se za 13,7 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno je 58.535 ljudi napustilo Katoličku crkvu 2020. godine. Prema službenim statistikama, u 2019. godini bilo ih je 67.794. Sve austrijske biskupije izvijestile su o padu broja ljudi koji su odlazili. Na dan 31. prosinca 2020. godine u Crkvu je ponovno primljeno ili novoprimljeno 3.807 ljudi. Trend napuštanja Katoličke crkve kao da se počeo zaustavljati.
Ključne pastoralne brojke
Uz to, pastoralne ključne brojke za 2019. objavljene su u srijedu, 13. siječnja 2021. godine. Iz njih se može vidjeti da u župama i crkvenim institucijama još uvijek traje intenzivan život: Ukupan broj prvopričesnika blago se povećao u odnosu na 2018. godinu (2019 .: 48 405; 2018: 48 072), za vjenčanja (2019: 9 842; 2018: 11.155) i potvrde (2019: 42.861; 2018: 45.946), službene statistike za 2019. pokazuju pad u odnosu na prethodnu godinu. Broj crkvenih pokopa u 2019. godini bio je 51.334, u 2018. godini 52.484. O posjetiteljima nedjeljne crkvene službe: Dok je između 497.000 i 533.000 posjetitelja mise ubrojano u takozvano “brojanje nedjelja” u 2019. godini, u 2018. to je bilo između 502.000 i 554.000. Još uvijek nema službenih podataka s Biskupske konferencije za 2020. godinu. Naravno, već se sada može reći da su brojevi krštenja, krizmi, prvih pričesti i vjenčanja vjerojatno opali zbog korone, jer su mnoga slavlja morala biti odgođena.
Svećenici, đakoni, redovnici
Broj svećenika blago se smanjio u odnosu na 2018. godinu i iznosio je 3.689 u 2019. godini. Sveukupno, broj svećenika ostao je relativno stabilan posljednjih godina. Stalan je i broj stalnih đakona. Statistika za 2019. godinu pokazuje 744. Broj redovnika u Austriji (fratri i svećenici) smanjuje se (2019 .: 1.753, 2018.: 1.814). Za redovnice u Austriji službena statistika za 2019. godinu pokazuje 3.359 sestara. Broj redovnica u Austriji godinama se lagano, ali stalno smanjuje (2018: 3.453). Po drugi je put “Kathpress” također dobio izvješća o stalnim župnicima laicima u biskupijama. To uključuje, na primjer, pastoralne pomoćnike, vođe zajednice ili zaposlenike u posebnim profesionalnim područjima kao što je pastoralna skrb u bolnici. Diljem Austrije u pastoralnoj službi crkve aktivno je 1.455 žena i muškaraca. Te se brojke već odnose na 2020. U usporedbi s 2019. zabilježen je blagi porast (2019: 1.436). Jasna je većina žena na dotičnim zanimanjima. Mreža župa diljem Austrije i dalje je vrlo stabilna: statistika za 2019. godinu pokazuje ukupno 4.291 župu i druge urede crkvenog pastorala.
Doprinos Crkve okosnica je financiranja crkava
Katoličke biskupije u Austriji zabilježile su neznatno povećanje doprinosa crkvama za 2019. godinu i gotovo uravnoteženu bilancu u cjelini. To proizlazi iz austrijskog pregleda ponašanja crkve koji je objavljen u srijedu. Većina prihoda biskupija dolazi od crkvenog doprinosa. U 2019. to je bilo nešto manje od 481 milijuna eura (75 posto ukupnog prihoda), u 2018. crkveni doprinosi iznosili su oko 474 milijuna eura. Dvije trećine proračuna osigurava osnovnu crkvenu strukturu i pastoral. Prema godišnjem izvješću, ukupno je preko 412 milijuna eura potrošeno na župe i pastoralne zadatke, što odgovara oko 64 posto ukupnih izdataka. Službena crkvena statistika 2019. objavljena je na:
www.katholisch.at/statistik.
Brojke i činjenice o crkvenim financijama: https://kirchenfinanzierung.katholisch.at/kirchenfinanzen
“U konačnici je potreban novi kredibilitet – s Katoličkom crkvom kao i sa svakim pojedincem”
Nakon prvog javnog nastupa salcburškog nadbiskupa Franza Lacknera kao novog predsjedatelja Biskupske konferencije Austrije, na tiskovnoj konferenciji u Beču poznate su nove činjenice i stav prvog čovjeka Katoličke crkve u Austriji. Nadbiskup Franz Lackner je izjavio: „Čak i ako se broj ljudi koji napuštaju nadbiskupiju Salzburg smanjio u 2020., to se ne može jednostavno uzeti na znanje. To je naglasio salczburški nadbiskup Franz Lackner. Nadbiskup Lackner traži kontakt sa svima koji su otišli, napustili Crkvu i nudi razgovor. U nadbiskupiji u Salzburgu 5.177 ljudi napustilo je Katoličku crkvu 2020. godine (2019: 5.405), 374 je ponovno ušlo ili je novo ušlo (2019: 412). 34 osobe iskoristile su crkvenu ponudu za opoziv (2019: 35). Ukupan broj katolika u nadbiskupiji na dan 31. prosinca 2020. godine je 453.423 (2019: 460.106). Često se crkveni doprinos spominje kao razlog napuštanja, ali iza njega je uglavnom otuđenje u vremenu u kojem se može dugo živjeti dobro čak i bez crkve i obvezujuće vjere. “U konačnici, potrebna je nova vjerodostojnost – u Crkvi kao i kod svakog pojedinca”, bio je uvjeren nadbiskup Lackner.
Kathpress 13. siječnja 2021. god.
Stanovništvo Austrije
Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast pučanstva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. siječnja 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika. U Austriji živi 91% Austrijanaca i 9% stranaca, ponajviše iz Turske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske i Njemačke. Po vjeroispovijesti stanovnici Austrije su: katolici (73%), protestanti ili evangelici (4%) i muslimani (3%).
Jezik i manjine
Službeni jezik je njemački, ali u svakodnevnici se koriste i dijalekti. U Austriji žive i nacionalne manjine od kojih su najbrojnije hrvatska, slovenska i mađarska nacionalna manjina koje upotrebljavaju i materinji jezik (npr. Hrvati u Gradišću). U Austriji živi oko 120.000 Hrvata, od kojih po podacima Austrijskog zavoda za statistiku (Statistik Austria) iz 2012. godine, 56.785 posjeduje hrvatsko državljanstvo].
Molitva za snažniju vjeru
Ja vjerujem, ali moja je vjera tako nesigurna. Neprestano me salijeću sumnje. Ponekad zalutam i izgubim se u traganju za nečim nedokučivim i naprosto previše tajnovitim za mene malog, običnog čovjeka. Razbistri, Gospodine, sve moje misli, da svjetlost kojom me obasipaš osvijetli svaki kutak duše koja traga za Istinom. Pokaži mi sebe, jer želim gorljivo oćutjeti snagu tvoje blizine. Želim biti poput apostola koji su, neustrašivo poneseni Duhom Svetim, postali dionicima tvoje ljubavi. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.
Marko Štrok
