Prema Wilhelmu Schmidu, upravljanje sobom obuhvaća vladanje sobom, organizaciju sebe i svoga života, konstituiranje svoga »ja«, pozornost prema sebi, razgovor sa sobom, spoznaju sebe, oblikovanje sebe, prijateljstvo sa sobom, brigu za sebe, organiziranje sebe, istinu i pravednost prema sebi, uređenje svog života, svladavanje svakidašnjice, izbalansiranost materijalne, tjelesne duševne i duhovne brige za sebe.
U okviru međusobnog suprotstavljanja naših emocija stvaramo napetost života. Ono može biti odmjereno i prevrtljivo, duboko i površno, dugog i kratkog vijeka, svjesno i nesvjesno, pouzdano i ustrašeno, smireno i uzrujano, oduševljeno i iscrpljujuće, svečano i trivijalno, puno užitka i bolno, dobro i loše, smireno i ogorčeno, nježno i srdito, ljubazno i puno mržnje, čeznutljivo i frustrirano, velikodušno i ljubomorno, oholo i ponizno, zbunjeno i ljutito, naduto i potreseno, u sebe sigurno i očajno, radosno i žalosno, euforično i melankolično, zaštićeno i napušteno, mirno i neobuzdano, stidljivo i frivolno, zadovoljno i nezadovoljno, strastveno i ravnodušno.
Na bogatstvu izražajnih oblika osjećaja pokazuje se njihovo egzistencijalno značenje.
Osjećaje treba zauzdati, smiriti. Osjećaji nas mogu obuzeti i povući za sobom ali i rastrgati.
Jačanje i smirivanje su dvije strane oblikovanja osjećaja. Premalo i previše ide zajedno sa svojim značenjem. Odlučujuće za postupak s emocijama je njihovo značenje. Pitanje je da li je život isključivo s pozitivnim emocijama još živ i vrijedan života.
Osjećaji nisu samo ono što jesu nego i ono što o njima mislimo i što smo o njima kazali. Pojmovi nisu jednostavni izraz za autentične emocije nego utječu na način osjećanja. Oni određuju kakav će izražajni oblik emocija dobiti i koje će značenje imati. Uz tjelesne elemente tu igra važnu ulogu kultura, pojedinac i komunikacija.
Stoička neustrašivost i nestrastvenost pokazuju koliko su se ljudi osjećali izručeni emocijama i kako su na to reagirali, Baltazar Gracian naglašava da nema više vlasti od one nad samim sobom i svojim afektima, što vodi prema trijumfu slobodne volje.
O svojim emocijama treba znati razgovarati, ali i o njima razmišljati; na njih reagirati, ali i s njima upravljati. Osjećaji su važni i korisni ali samo ako s njima znamo upravljati, usmjeravati ih i koristiti za postizavanje i održavanje naše sreće i zadovoljstva. Mi moramo vladati s njima, a ne oni s nama! Pomoću njih možemo vanjske događaje učiniti ugodnima ili neugodnima, korisnima i štetnima, radosnima i žalosnima. Osjećaji utječu na našu procjenu vanjske stvarnosti kao i na njihov doprinos našoj sreći ili nesreći.
Pavao Brajša