Krštene osobe koje su nakon neuspjeloga sakramentalnog braka u novoj vezi, nisu isključene iz Crkve, kako neki misle, nego su i dalje dio Crkve – istaknuo je papa Franjo koji je, povodom ponovnoga održavanja općih audijencija u Dvorani Pavla VI., nakon ljetne stanke, odlučio nastaviti razmišljanje o ranjenim obiteljima.
U našim je zajednicama hitno potrebno razviti „stvarni prihvat“ osoba koje su, nakon nepovratnoga neuspjeha svoje bračne veze, ušli u novu zajednicu. Papa je Franjo ponovno razmišljao o ranjenim obiteljima, te istaknuo potrebnu posebnu pozornost prema onima koji su ranjeni u njihovoj ljubavi. Potrebno je bratski i s mnogo pozornosti, u ljubavi i u istini, prihvatiti krštenike koji žive u novoj vezi, nakon neuspjeha njihova sakramentalnog braka. Te osobe, naime, nisu isključene iz Crkve – istaknuo je Papa ponovivši to više puta – i nikako se s njima ne treba postupati kao da su isključeni; oni ostaju dio Crkve.
Sveti je Otac to ponovio i na španjolskom jeziku, ističući da nije riječ o isključenima, ekskomuniciranima, kao što – kako je rekao – neki misle, te potaknuo da se na te nove veze gleda očima djece. Zbog toga je važno da stil zajednice, njezin način izražavanja, i njezino ponašanje, uvijek budu puni pozornosti prema tim osobama, počevši od djece. U tim slučajevima, naime, najviše trpe djeca – upozorio je Papa.
Uostalom, kako preporučiti roditeljima da odgajaju djecu za kršćanski život, dajući im primjer čvrste vjere, osvjedočene u životu, ako ih držimo na udaljenosti od života zajednice, kao da su isključeni? – upitao se papa Franjo. Valja postupati tako da ne dodajemo druge terete, osim onih koje djeca u takvim situacijama već moraju nositi! Nažalost, broj je takve djece i mladih uistinu velik – primijetio je Papa te dodao da je vrlo važno da osjete Crkvu kao majku koja je pozorna prema svima, uvijek spremna za slušanje i za susret.
Sveti je Otac potom govorio o ulozi Crkve, navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. koji je isticao dužnost rasuđivanja, te poticao da se uoči razlika između osobe koja je pretrpjela rastavu i one koja ju je prouzročila, kao i misli Benedikta XVI., koji je potaknuo na „mudro pastoralno praćenje“. Proteklih desetljeća Crkva nije bila ni neosjetljiva, ni lijena, dobro znajući da su te stvarnosti u opreci kršćanskom sakramentu, ali se u njoj razvila snažna svijest o prihvatu, jer njezin pogled učiteljice uvijek proizlazi iz srca majke, tražeći dobro i spas ljudi – napomenuo je papa Franjo.
Zbog toga su pastiri – dodao je – više puta pozvali da se otvoreno i dosljedno izražava spremnost zajednice da ih prihvati i ohrabri, kako bi živjeli, i sve više razvijali svoju pripadnost Kristu i Crkvi, i to uz molitvu, slušanje Božje Riječi, pohađanje liturgije, kršćanskim odgojem djece, milosrđem i služenjem siromašnima, te zauzimanjem za pravednost i mir.
Spomenuvši potom svoju apostolsku pobudnicu ‘Evangelii gaudium“, Papa je potaknuo sve nazočne da se nadahnu biblijskom slikom Dobroga Pastira, koja sažima poslanje koje je Isus dobio od Oca, a to je da dade svoj život za ovce. Takvo je ponašanje uzor i za Crkvu, koja svoju djecu prima kao majka koja za njih daje svoj život. Crkva je pozvana biti uvijek otvoreni Očev dom. Nema zatvorenih vrata! – istaknuo je Papa ponovivši – Nema zatvorenih vrata! Svi mogu na neki način sudjelovati u crkvenom životu, svi mogu biti dio zajednice. Crkva je očinska kuća u kojoj ima mjesta za svakoga, zajedno s njegovim teškim životom.
Stoga je poslanje, koje je povjereno kršćanskim obiteljima, preuzeti brigu za ranjene obitelji, i pratiti ih u životu vjere u zajednici. Neka svatko učini svoj dio preuzimajući ponašanje Dobroga Pastira, koji poznaje svaku svoju ovcu, i nijednu ne isključuje iz svoje beskonačne ljubavi.
U pozdravima na kraju audijencije, Papa se posebno spomenuo redovnicâ Kongregacije svete Elizabete iz Poljske, te svih posvećenih osoba koje – kako je rekao – koriste vrijeme odmora za duhovne vježbe, jačajući svoju vezu s Kristom, kao i zauzimanje u zajednici Crkve. Osim toga, Sveti je Otac podsjetio da je danas liturgijski spomen Posvećenja bazilike Svete Marije Velike u Rimu, u kojoj se časti Gospina ikona ‘Salus Populi Romani’ (Spas rimskoga puka). Ona je naša zaštitnica. Ta je bazilika prva crkva na Zapadu posvećena Gospi – rekao je papa Franjo te potaknuo sve nazočne da zajedno izmole Zdravomariju.
Radio Vatikan
