Učenje Katoličke crkve o demonima
Katolička crkva je od prvih svojih početaka vjerovala da postoji zlo i demoni. Nas dakako ne zanima čitava dvomilenijska povijest Crkve, nego barem ono što je o tome rekao Drugi vatikanski sabor. Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) spominje u više svojih dokumenata anđele i demone. U uredbi „Radost i nada“ sabor ističe da nas je Krist spasio svojom smrću i uskrsnućem i „otrgnuo nas iz ropstva đavla i grijeha“ (GS 22). No vidimo da „svu ljudsku povijest prožima teška borba protiv moći mraka“ i „trajat će po riječi Gospodnjoj sve do posljednjeg dana“ (GS 37). Crkva nije napustila svoj dogmatski sadržaj svoga učenja, pa tako ni ono o postojanju i djelovanju zlih duhova. Govoreći o zastrašujućoj stvarnosti zla, papa Pavao VI. je ustvrdio da je jedna od najvećih potreba Crkve „obrana od onog zla koje zovemo demonom i nastavlja: „Izlazi iz okvira biblijskog i crkvenog naučavanja tko niječe postojanje te stvarnosti…“ Na svu sreću ima danas, u naše vrijeme svećenika, župnika, koji te riječi pape Pavla VI. vrednuju. Tako poznam svećenika koji baš nakon svake sv. mise zajedno s prisutnim vjernicima moli „Molitvu sv. Mihaelu Arkanđelu protiv zla“. Dakako da su takve molitve i prošnje u hrvanju i borbi protiv zla vrlo važne. Važne u tom smislu da ih možemo slobodno odabrati i moliti po svom izboru. I to svaki dan. Zašto? Zato što prema papi Pavlu VI. zlo i zle demonske sile ne miruju. Svatko od nas osobno može odabrati najbolju, ili najljepšu prošnju koja nam odgovara prema našoj osobnoj životnoj situaciji. A važno je također znati, poznavati i prihvatiti nauk Crkve o tome tko može vršiti veliki egzorcizam. Samo onaj svećenik kojeg je odabrao, i koji je dobio biskupov dekret da bude egzorcist u biskupiji.
Neke od prošnji koje vjernici mogu moliti u borbi – hrvanju protiv moći tmina i demona
A.) Prema obredniku: „Rimski obrednik, egzorcizmi i druge prošnje“ koje je za svoje područje odobrila Hrvatska biskupska konferencija na plenarnom zasjedanju u Zagrebu 16.-19. travnja 2007., a potvrdio Zbor za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 20. studenoga 2008.
Izdaje: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, siječanj 2010. str. 95-102.
B.) Te iz obredne knjige »Egzorcizmi i druge prošnje« mogu prezbiteri, pa i sami vjernici – laici slobodno, to jest bez prethodnoga odobrenja dijecezanskoga biskupa, koristiti samo one molitve i zazive koji se nalaze pod naslovom »Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti – koristiti u hrvanju protiv moći tmina« (Egzorcizmi, Dodaci, II.)
Prošnje – molitve
1. Smiluj se, Gospodine Bože, meni sluzi svomu
koji sam zbog mnoštva onih što me vrebaju
postao kao razbijena posuda;
istrgni me iz ruke mojih neprijatelja
i budi uza me da me izgubljena tražiš,
da me nađena k sebi vratiš,
da me vraćena ne ostaviš
i da tako u svemu omilim tebi,
koji si me, kako spoznah, moćno otkupio.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
2. Svemogući Bože,
koji daješ da beskućnici stanuju u domu
i sužnje izvodiš u blagodat,
vidi moju tjeskobu
i ustani mi upomoć;
pobijedi opakog neprijatelja
da, nadvladavši nazočnost protivnika,
zadobijem slobodu za spokoj:
neka tako, vraćen spokojnoj pobožnosti,
ispovijedam kako si čudesan,
ti koji si udijelio snagu svojemu puku.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
ZAZIV PRESVETOM TROJSTVU
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Jedinomu Bogu čast i slava.
Blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom;
hvalimo ga i nadasve uzvisujmo u vjekove.
Zazivamo te, hvalimo te i klanjamo ti se, o blaženo Trojstvo.
Nado naša, spasenje naše, časti naša, o blaženo Trojstvo.
Oslobodi me, spasi me, oživi me, o blaženo Trojstvo.
Svet, svet, svet Gospodin Bog svemogući,
koji bijaše, koji jest i koji će doći.
Tebi čast i vlast, o blaženo Trojstvo,
tebi slava i moć u vjekovječne vjekove.
Tebi hvala, tebi slava, tebi zahvaljivanje
u vjekovječne vjekove,
o blaženo Trojstvo.
Sveti Bože, sveti jaki, sveti besmrtni,
smiluj mi se.
ZAZIVI GOSPODINU NAŠEMU ISUSU KRISTU
1. Isuse, Sine Boga živoga, smiluj mi se.
Isuse, sliko Očeva, smiluj mi se.
Isuse, Mudrosti vječna, smiluj mi se.
Isuse, sjaju svjetlosti vječne, smiluj mi se.
Isuse, Riječi života, smiluj mi se.
Isuse, Sine Djevice Marije, smiluj mi se.
Isuse, Bože i čovječe, smiluj mi se.
Isuse, vrhovni Svećeniče, smiluj mi se.
Isuse, navjestitelju kraljevstva Božjega, smiluj mi se.
Isuse, pute, istino i živote, smiluj mi se.
Isuse, kruše života, smiluj mi se.
Isuse, trsu istinski, smiluj mi se.
Isuse, brate siromaha, smiluj mi se.
Isuse, prijatelju grješnika, smiluj mi se.
Isuse, liječniče duše i tijela, smiluj mi se.
Isuse, spase potlačenih, smiluj mi se.
Isuse, utjeho napuštenih, smiluj mi se.
Koji si na ovaj svijet došao, smiluj mi se.
Koji si od đavla tlačene oslobodio, smiluj mi se.
Koji si na križu visio, smiluj mi se
Koji si za nas smrt prihvatio, smiluj mi se.
Koji si u grobu ležao, smiluj mi se.
Koji si sišao nad pakao, smiluj mi se.
Koji si od mrtvih uskrsnuo, smiluj mi se.
Koji si na nebesa uzašao, smiluj mi se.
Koji si Duha Svetoga nad apostole poslao, smiluj mi se.
Koji sjediš s desne Očeve, smiluj mi se.
Koji ćeš doći suditi žive i mrtve, smiluj mi se.
2. Po utjelovljenju svome, oslobodi me, Gospodine.
Po rođenju svome, oslobodi me, Gospodine.
Po krštenju i svetom postu svome, oslobodi me, Gospodine.
Po križu i muci svojoj, oslobodi me, Gospodine.
Po smrti i ukopu svome, oslobodi me, Gospodine.
Po svetom uskrsnuću svome, oslobodi me, Gospodine.
Po divnom uzašašću svome, oslobodi me, Gospodine.
Po izlijevanju Duha Svetoga, oslobodi me, Gospodine.
Po slavnome dolasku svome, oslobodi me, Gospodine.
ZAZIVI BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI
Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice,
ne odbij nam molbe u potrebama našim,
nego nas od svih pogibli uvijek oslobađaj,
Djevice slavna i blagoslovljena.
Tješiteljice shrvanih, moli za nas.
Pomoćnice kršćana, moli za nas.
Daj da te mogu hvaliti, Djevice sveta;
daj mi snage protiv tvojih neprijatelja.
Majko moja, ufanje moje.
Djevice Bogorodice, Marijo, moli za me Isusa.
Predostojna kraljice svijeta,
Marijo vazda Djevice,
zagovaraj za naš mir i spasenje,
ti koja si rodila Krista Gospodina Spasitelja svih.
Marijo, majko milosti,
majko milosrđa,
zaštiti nas od neprijatelja
i primi u času smrti.
Priteci mi, preblaga Djevice Marijo,
u svim mojim mukama,
tjeskobama i potrebama
i izmoli mi od svoga ljubljenog Sina
oslobođenje od svih zala
i pogibli duše i tijela.
Sjeti se, o preblaga Djevice Marijo,
kako se od vijeka nije čulo
da je bio napušten
tko se utekao tvojoj zaštiti,
koji je zazivao tvoju pomoć,
koji je molio tvoj zagovor.
Ja, potaknut takvim pouzdanjem,
k tebi, Djevice djevica, Majko, hrlim,
k tebi dolazim,
pred tobom stojim kao tugujući grješnik.
Nemoj, Majko Riječi, mojih riječi prezreti,
nego ih milostivo počuj i usliši.
MOLITVA SVETOM MIHAELU ARKANĐELU
Sveti Mihaele Arkanđele, brani nas u boju;
budi nam zaštita od pakosti i zasjeda đavlovih.
Ponizno molimo: neka mu zapovijeda Bog,
a ti, kneže nebeske vojske,
Sotonu i druge zlobne duhove,
koji na propast duša lutaju svijetom,
božanskom snagom odagnaj u pakao. Amen.
LITANIJE
Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Sveta Marijo, majko Božja, moli za nas ili za me.
Sveti Mihaele, moli za nas ili za me.
Sveti Gabriele, moli za nas ili za me.
Sveti Rafaele, moli za nas ili za me.
Sveti anđeli čuvari, molite za nas ili za me.
Sveti Ivane Krstitelju, moli za nas ili za me.
Sveti Josipe, moli za nas ili za me.
Sveti Petre, moli za nas ili za me.
Sveti Pavle, moli za nas ili za me.
Sveti Ivane, moli za nas ili za me.
Svi sveti apostoli, molite za nas ili za me.
Sveta Marijo Magdaleno, moli za nas ili za me.
(Mogu se dodati imena drugih svetaca ili blaženika.)
Od svakoga zla, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od svakoga grijeha, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od zasjeda đavolskih, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od smrti vječne, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas
Egzorcizam – značenje
Egzorcizam (grčki exorkizein zaklinjati ili otklinjati, latinski exorcizare, zaklinjati) je postupak istjerivanja zloduha iz opsjednute osobe. Kada Crkva javno i mjerodavno, u ime Isusa Krista traži da neka osoba ili predmet budu zaštićeni od opsjednuća Sotone i oslobođeni njegove vlasti, tada se govori o otklinjanju . Egzorcizam smjera izgonu demona ili oslobađanju utjecaja zloduha, i to duhovnom vlašću koju je Isus povjerio svećenicima, a po crkvenom pravu uz dekret mjesnog biskupa. Prije nego što se stvarno pristupi egzorcizmu treba provjeriti je li doista riječ o opsjednuću, ili se radi o bolesti koju treba prepustiti medicini. Prema katoličkom nauku egzorcizam može vršiti samo svećenik koji je dobio posebno odobrenje, dekret od mjesnog biskupa, a ima za cilj osloboditi opsjednutoga. Egzorcist treba biti čovjek duboke vjere, odlikovati se pobožnošću, znanjem, razboritošću i neporočnošću života (Kanon 1772). I kao što je opsjednuće krajnji oblik djelovanja Sotone, tako je egzorcizam krajnji oblik djelovanja u ime Božje. Egzorcizam je javna molitva Crkve učinjena s autoritetom Crkve, koju čini svećenik kojeg je imenovao biskup. Za vrijeme vršenja egzorcizma potrebno je stalno moliti, kako bi se po vjerovanju dogodila Božja pobjeda nad Zlim.
Obred ekzorcizma – otklinjanja
Egzorcisti vjeruju da prije samog čina otklanjanja moraju stupiti u kontakt s demonima. Moraju znati broj demona u dotičnoj osobi, njihova imena i razlog ulaska u čovjeka. Tada, ako se vjeruje da je u osobi više demona, svakoga treba istjerati posebno, što može produljiti vrijeme egzorcizma u kojima se, po pričanjima egzorcista, mogu zbivati strašni prizori puni mračnih i teških neugodnosti. Zato je uvijek potrebna čvrsta vjera egzorcista, jer ako je nema, može se dogoditi da demoni napadnu tu osobu. Po svjedočanstvima, demoni u takvim trenucima recitiraju Sveto pismo na stranim jezicima, osobe urliču i nekoliko ih osoba ne može zadržati da se ne opiru i budu mirni, a demoni progovaraju dubokim, zastrašujućim glasom. Priljevi snage mogu biti trik i događaju se onda kada je osoba slaba, a one osobe koji ju lagano pridržavaju tako ju štite od samoozljeđivanja koje bi nastalo zbog njenog mahnitog trganja. U manjem broju slučajeva, kod jačih osoba, radi se o tome da mozak tjera tijelo do krajnjih granica. Egzorcizam je prije svega molitva za nekoga, a ne magični čin svećenika koji želi zadiviti zajednicu i napraviti spektakl. Isus Krist je taj koji izgoni demone po služenju Crkve i po zaređenim, te od mjesnog biskupa ovlaštenim službenicima.
OBRED VELIKOG ILI SVEČANOG EGZORCIZMA
NAČIN IZVOĐENJA VELIKOG EGZORCIZMA U OBREDNIKU IZ 1998. GODINE
7.1. „Sakramental velikog egzorcizma u Obredniku iz 1998. godine počinje sa gestom škropljenja blagoslovljenom vodom opsjednutog od strane egzorcista. Blagoslovljena voda podsjeća prisutne na sakrament krštenja. Ukoliko je to moguće, blagoslovljenu vodu je potrebno promiješati sa soli. Litanije svih svetih slijede nakon geste škropljenja opsjednutog blagoslovljenom vodom. Molitva litanija svih svetih zaziva pomoć od Boga za opsjednutu osobu. Nakon litanija svih svetih slijedi molitva psalama. Način na koji se psalmi izgovaraju ovisi o egzorcistu. To može biti responzorijalno kao u časoslovu, a može biti i sve odjednom. Može se moliti jedan ili više psalama ili samo nekoliko izabranih redaka ili kitica. Predlaže se psalam 91: „Pod Božjim okriljem“. Drugi psalmi koji se mogu moliti su psalam 3: „Gospodin zaštita moja“; psalam 11: „Gospodin pouzdanje pravednikovo“; psalam 13: „Pouzdan pravednikov vapaj Gospodinu“; psalam 22: „Patnje i nade pravednika“; psalam 31: „Molitva nevoljnika s pouzdanjem“; psalam 35: „Optuži, Gospodine, tužitelje moje“; psalam 54: „Zaziv za pomoć“; psalam 68: „Slavni put Gospodnji“; psalam 70: „Bože, u pomoć priteci“. Nakon molitve psalama, egzorcist čita evanđelje. Svi prisutni, koji to mogu, ustaju na noge. Predlaže se Čitanje svetog evanđelja po Ivanu Iv 1, 1-14., ili Ivanov proslov. Umjesto Ivanova proslova mogu se moliti i drugi dijelovi iz drugih evanđelja. Predlaže se dio svetog evanđelja po Mateju Mt 4, 1-11 (Odlazi, Sotono). Nakon toga predlažu se i dijelovi iz tri evanđelja koja održavaju kontinuitet sa Obrednikom iz 1614. godine, a to su iz svetog evanđelja po Marku Mk 16, 15-18 ( U moje ime izgonit ćete zloduhe), iz svetog evanđelja po Luki Lk 10, 17-20 (I zlodusi će vam se pokoravati), Lk 11, 14-22 (Prstom Božjim izgonim đavle). U prijašnjem Obredniku nema dijela iz evanđelja po svetom Marku Mk 1,21b-28 (Došao je da ih uništi). Nakon toga slijede geste koje su prisutne i na katekumenskom putu. To su polaganje ruku i dah. Polaganjem egzorcistovih ruku nad opsjednutoga se zaziva Boga Duha Svetog koji se suprotstavlja zloduhu u tijelu opsjednutog. Na taj način se pokazuje da je tijelo opsjednutog u sakramentu krštenja postalo hram Duha Svetog. Nakon tih gesti slijedi molitva Apostolskog vjerovanja. Umjesto molitve Apostolskog vjerovanja može se moliti obnavljanje vjere sa sakramenta krštenja s ponavljanjem riječi odreknuća od sotone. Molitva koja slijedi je Očenaš sa posebnim naglaskom na posljednji dio, da nas Bog Otac oslobodi od zla. Nakon toga slijedi pokazivanje križa od strane egzorcista prema opsjednutom, a nakon toga gesta kojom egzorcist čini znak križa nad opsjednutim. Tako se pokazuje moć koju Bog Sin ima nad Sotonom. Dvije vrste obrazaca egzorcizma slijede nakon geste znaka križa. To su deprekativni i imperativni obrazac. Imperativni obrazac odražava kontinuitet sa Obrednikom iz 1614. godine u kojem su se molila tri imperativna obrasca. Sada je ostao jedan obavezan uz to da se ne smije moliti bez da mu prethodi deprekativni obrazac koji predstavlja novost u odnosu na prethodni Obrednik iz 1614. godine gdje ga nije bilo. U deprekativnom obrascu se moli Bogu Ocu za opsjednutog, dok sa imperativnim obrascem egzorcist izravno zapovijeda u ime Isusa Krista zloduhu da napusti tijelo opsjednutog. Sve prethodno treba ponavljati dok ne dođe do oslobođenja opsjednutog. Obred velikog egzorcizma završava molitvom zahvale Bogu i blagoslovom prisutnih od strane egzorcista.“
Nikola Lončar, KBF–Split – Diplomski rad „PASTORALNO LITURGIJSKI VIDOVI SAKRAMENTALA EGZORCIZMA“ Split, 2022. Str. 28 – 29
vlč. Vladimir Trkmić
