Sveučilište u Torontu utvrdilo je da mozgovi vjernika i nevjernika djeluju na različite načine u stresnim situacijama.
Neovisno o religiji kojoj pripadaju, vjernici se u prosjeku duševno osjećaju bolje, jer žive u uvjerenju da ih nešto moćno štiti i da njihova životna iskustva imaju viši smisao.
Sveučilište u Torontu utvrdilo je da mozgovi vjernika i nevjernika djeluju na različite načine u stresnim situacijama. Za vrijeme rješavanja testa, ispitanici su bili spojeni s elektrodama na uređaj koji je mjerio njihovu moždanu aktivnost.
Prema voditelju istraživanja, prof. Michaelu Inzlichtu, što je ispitanik prema vlastitom priznanju bio veći vjernik, te je njegova prednja cingularna kora bila manje aktivna prilikom pogrešaka.
“Vjernici, pa čak i ljudi koji naprosto vjeruju u postojanje Boga, imaju slabiju moždanu aktivnost nakon što počine pogrešku. Znatno su manje tjeskobni i pod stresom kad pogriješe”, rekao je prof. Inzlicht.
Ovaj bi fenomen mogao biti posljedica vjerničkog uvjerenja da su zaštićeni od posljedica pogreške, ili da su njihove pogreške Božja volja, što ih oslobađa odgovornosti.
Izvor: vecernji.hr
